Epidemiološka situacija u Hrvatskoj iz dana u dan sve je lošija. U četvrtak su zabilježena 2422 nova slučaja zaraze koronavirusom, a broj aktivnih slučajeva približava se brojci od 12.500. Preminulo je 20 osoba, a bolnice su sve punije, jer je 1390 osoba na liječenju. Udio pozitivnih nalaza među testiranim uzorcima premašio je 25 posto, što znači da je svaki četvrti testirani Hrvat - zaražen.
Nastavak je to negativnih pokazatelja koji rastu već nekoliko tjedana, pa smo, iako to u Nacionalnom stožeru civilne zaštite još ne priznaju, definitivno ušli u treći val zaraze. Jedan od onih koji je to naglasio je i predsjednik Hrvatske liječničke komore, Krešimir Luetić, koji je u srijedu naglasio kako "posebno zabrinjava da Hrvatska sad na bazi dvotjedne i tjedne incidencije ima najbrži rast novozaraženih u EU-u". Dodao je i kako "u odnosu na prije četiri tjedna imamo gotovo dvostruko više pacijenata na respiratorima, gotovo 60 posto više pacijenata je u bolnicama, a tek smo prije koji dan dosegli razinu od 1000 novozaraženih na dnevnoj bazi".
Očekivani rast
Kako bi se spriječila situacija kakvu smo imali potkraj studenoga, u prosincu i siječnju, s 4000 novozaraženih dnevno, preopterećenim bolničkim sustavom i desecima preminulih, Nacionalni je stožer odlučio odluke o donošenju mjera prepustiti kolegama iz županija. Uz osnovne epidemiološke mjere, u pojedinim se županijama uvode uobičajena zatvaranja dijela poslovnih subjekata ili ograničenja broja posjetitelja određenih manifestacija ili zatvorenih prostora. Pulmologa Dnevne bolnice Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća KBC-a Zagreb, Sašu Sriću, ovakav scenarij ne iznenađuje.
"To je očekivani rast. Jedan od uzroka je bio i prelazak s online nastave na otvaranje škola. Uz svu želju za socijalizacijom učenika, mislim da nije još trenutak, jer znamo da je među mladima najveći broj asimptomatskih prijenosnika virusa covida. Nakon toga je krenulo otvaranje terasa, koje sam zagovarao, međutim nema govora o tome da su na velikom dijelu terasa razmaci između stolova tri metra, ljudi se masovno okupljaju u večernjim satima, ne drži se distanca i ne poštuju se epidemiološke mjere. Imamo mjere koje su među najliberalnijima, dok pogledamo dobar dio zemalja koje idu u restriktivnije mjere i zatvaranje, mi i dalje balansiramo, s time da se bojim da više gledamo prema turizmu nego prema zdravlju naših građana", poručio je Srića za Net.hr.
Pulmolog Saša Srića drži da je nošenje maski na otvoreno dobra mjera kad se već ne ide u lockdown, koji je, prema njegovim riječima, neminovan ako dosegnemo 3000 slučajeva zaraze dnevno. Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
No, zabrinjavajuće su razlike među županijama. Naime, dok neke broje više stotina novozaraženih dnevno, neke zabilježe desetak novooboljelih u tjednu. Posebno brinu razlike u epidemiološkim situacijama između Primorsko-goranske i Istarske te Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije. Usporedbe radi, u PGŽ-u je u srijedu zabilježeno 611 novozaraženih, dok je u Istarskoj županiji ta brojka bila 13. U VPŽ-u je istog dana zabilježeno sedmero novozaraženih, a u susjednoj Bjelovarsko-bilogorskoj čak 79. U četvrtak je u PGŽ-u otkriveno 275 novih slučajeva zaraze, u Istarskoj 17, dok je u VPŽ-u bilo šestero novozaraženih, a u BBŽ-u 40. Čini se kako su te razlike uvjetovane brojem testiranja, mjerama i općenitim radom lokalnih stožera, ali i mentalitetom žitelja.
"Zasigurno da i rad lokalnih stožera ima veliki utjecaj. Istarski stožer, pogotovo gospodin Kozlevac i cijeli njegov tim pokazali su kontinuirano odličan rad i to nije sporno. Zato je Istra imala cijelo vrijeme odličnu epidemiološku situaciju. Čak i kad smo imali najlošiju epidemiološku situaciju Istra je bila u zelenoj zoni. Dalmacija, koja mi je beskrajno draga, ima drugačiji mentalitet, ljudi koji se jednostavno ne mogu ne družiti. Iznenađuje me Primorsko-goranska županija, jer su oni odgovorni ljudi. Što se tamo događalo da je došlo do tolikog porasta? Ne znam kako su oni upali u ovakvu krizu i oni su najneugodnije iznenađenje u ovakvoj situaciji. Za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku me ne iznenađuje toliko i želim im što brži oporavak", komentirao je Srića kojeg je začudila i situacija iz Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije.
Splitski model ima smisla
S obzirom na situaciju, u zagrebačkom, šibensko-kninskom i splitsko-dalmatinskom stožeru dosjetili su se da bi mogli uvesti i obvezno nošenje maski na otvorenim prostorima. Za razliku od dalmatinskih županija, gdje je to predviđeno samo na prostorima gdje se očekuje velik broj ljudi, poput tržnica, ravnatelj zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Zvonimir Šostar tražio je da se maske nose uvijek i svugdje, bez iznimke.
"Nema izuzetaka. Do sada je bilo ako se ne može držati razmak. Sada je svugdje", grmio je Šostar, da bi nešto kasnije, uz čuđenje cijelog Nacionalnog stožera, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, pojasnio da "ako se nalazite negdje sami, nema potrebe da nosite masku, to je sasvim logično. Nisam vidio zahtjev, ali ako netko sam šeta psa, nema nikakve logike da nosi masku". Na kraju je sve razriješila vršiteljica dužnosti zagrebačke gradonačelnice, Jelena Pavičić Vukičević, ukinuvši spornu odredbu i preuzevši gradski stožer.
Zagrebački se stožer složio s konstatacijom Nacionalnoga da, usprkos nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji, nema smisla nositi maske baš uvijek i svugdje na otvorenim prostorima. Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Srića u ovome vidi političke motive, jer je neobično tako iznenadno donositi pa ukidati mjere o kojima dosad nije bilo ni riječi. Smatra kako je čin Pavičić Vukičević "predizborno dodvoravanje građanima", iako mu se sama ideja, ali po splitskom modelu, čini korisnom.
"Što se tiče nošenja maski na otvorenom, kad se već nisu odlučili za restriktivnije mjere ili lockdown, onda je to definitivno dobra mjera. Naravno, ne u situaciji kada ste sami, idete trčati ili niste okruženi ljudima. U takvoj situaciji nema potrebe, ali nošenje maski na splitski način je prihvatljivo i nešto što je apsolutno dobrodošlo. Ne znam što se dogodilo u zagrebačkom stožeru i je li to neka dogovorena priča. Trebalo se naći neko rješenje, jer ove mjere koje su počele vrijediti za Grad Zagreb su, ne bih rekao kozmetičke prirode, nego i manje od toga", tvrdi pulmolog.
I lockdown ako treba
U svojim je stavovima ostao dosljedan - i dalje se zalaže za stroge mjere, pa i lockdown ako treba. U PGŽ -u su, primjerice, odlučili ograničiti rad terasa do 19 sati te ograničiti javna okupljanja na osmero osoba. Poručuju kako su spremni uvesti i strože mjere, ako situacija eskalira, no Srića tu ne bi čekao.
"Ako već govorimo o situaciji u pojedinim županijama, odnosno razlikama u broju novozaraženih među županijama, onda nemojmo zakasniti, kada se već govori o potencijalnim zatvaranjima. To je jedino rješenje. Teorije da lockdown ne daje rezultate padaju u vodu. U nekim zemljama je bilo tako, ali očito da ta zatvaranja nisu bila čvrsta, ali imamo puno pozitivnih primjera, pa i ovaj mini-lockdown koji je bio kod nas je pokazao rezultate", rekao je pulmolog Srića te zaključio:
"Da smo brže i na vrijeme reagirali, ne bi došlo do ovakvog porasta brojki. Definitivno bih ranije donosio odluke, ne bih čekao ovaj trenutak. Bio sam za otvaranje terasa, ali bih u ovom trenutku to razmotrio, jer je brojka jako velika i raste. Vidjet ćemo što će se sljedećih dana događati. Raste li ta brojka i bude li ona išla preko 3000, lockdown je neminovan."
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
