Masovni pomor plemenitih periski, koji je uzrokovan parazitom, počeo je 2019. godine. Od tada je uslijedila kalvarija za najvećeg školjkaša u Jadranu, čija je populacija nekada bila velika i gusta. Zbog ozbiljnosti situacija 2020. godine pokrenut je projekt Očuvanja plemenite periske u Jadranskom moru.

Cilj projekta je pronalazak preživjelih jedinki, prikupljanja mlađi, praćenje uzročnika bolesti i razvoj metoda za buduću obnovu populacije. U Jadranu je ostalo tek nekoliko raspršenih jedinki, a situacija je i više nego ozbiljna.

Stručnjak za morsku ekologiju Pero Ugarković za Morski.hr kaže kako je na temelju dojava građana i znanstvenih monitoringa, tijekom 2024. godine potvrđeno svega 30 živih jedinki u cijelom hrvatskom dijelu Jadrana. U samo godinu dana broj živih jedinki smanjio se na svega sedam!

"Dio je vjerojatno izgubljen prirodnim putem, uslijed predacije riba i hobotnica ili drugih okolišnih stresova, a barem jedna jedinka (u Omišu) stradala je zbog orkanskog juga. No za dio slučajeva znamo da su izravna posljedica ljudskog djelovanja", tvrdi stručnjak.

Ljudi ih kradu i uništavaju

U okolici Nina pronađene su dvije periske, koje su nestale svega dva mjeseca nakon evidentiranja. Stručnjak tvrdi da je područje sustavno pretraženo, ali uzalud. Periske su se nalazile uz plićaku, među kupačima.

Na sjevernoj strani Brača, kod Sutivana, pronađena je periska, a dva tjedna kasnije planirano je postavljanje zaštitnog kaveza. U blizini su pronađena tri odlomljena dijela školjke, a način oštećenja nedvosmisleno upućuje na ljudsku intervenciju.

Nakon uništenja periske u Sutivanu, nova je pronađena u Mircima. Svega dva tjedna kasnije periska je nestala bez ikakvog traga.

Na otoku Cresu u naselju Pernat stručnjaci su čak dvije godine nadzirali perisku, koja je na dubini od šest metara bila zaštićena u kavezu. Periska je nestala, a kavez je pronađen razbijen.

U Zečevu se periska nalazila na području učestalog sidrenja tijekom hodočašća. Stručnjaci sumnjaju da je uništena sidrom, a ako to nije slučaj, iščupana je namjerno.

Na otoku Viru jedna je periska praćena dvije godine. Tijekom nadzora na njezinom je mjestu pronađen betonski kolpomorto, odbačen točno na nju.

Postoji način da se očuvaju?

Unatoč ovim strašnim primjerima ljudske bezobzirnosti, ali i nezavidne pozicije u kojoj se plemenite periske trenutačno nalaze, Pero Ugarković smatra da prostora za nešto pozitivnije razmišljanje ipak ima.

"Velik broj periski u Venecijanskoj laguni preživio je i populacija se ondje zasad održava u dobrom stanju, a uzročnik masovnog pomora trenutačno se više ne detektira u Jadranu. Talijanski stručnjaci sada dio tih periski sele iz Venecijanske lagune u druge zaštićene parkove prirode, i ako im uspije, takav pristup dodatno povećava šanse za njihovo dugoročno očuvanje", kaže Ugarković.

Stručnjak naglašava da svjedočimo stihijskom uništavanju radi osobnih interesa, institucionalnoj pasivnosti, izostanku nadzora i razvodnjavanju odgovornosti. 

POGLEDAJTE VIDEO: Noć, šuma, magla, hladnoća: Izgubio se na Sljemenu, oslonio na AI pa još više zalutao. Spasio ga HGSS- video