Mađarski premijer Viktor Orban ponovo je podigao prašinu nakon što se pojavio na nogometnoj utakmici noseći šal na kojem je prikazana Velika Mađarska koja uključuje dio Hrvatske, ali i Austrije, Slovačke, Rumunjske, Srbije i Ukrajine, piše britanski Dailymail.
U Facebook objavi u utorak, Orban se nije izravno osvrnuo na kontroverzu oko šala. "Nogomet nije politika. Nemojmo vidjeti nešto čega nema. Živjeli svi mađarski timovi mađarske reprezentacije, gdje god da žive!", napisao je.
No nije to prvi put da je Orban "bacio oko" na susjedne zemlje. Godine 2020. je objavio kartu Velike Mađarske, pokazujući granice starog mađarskog kraljevstva prije kraja Prvog svjetskog rata. Karta Velike Ugarske uključivala je velike dijelove današnje Srbije, Rumunjske i Slovačke, kao i sjeverni dio Hrvatske.
'Nemojte ih dijeliti'
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović tada je pozvao školarce da ne objavljuju stare zemljovide koji Hrvatsku čine većom nego što je sada. "U našim arhivama nalaze se brojne povijesne karte i karte koje našu domovinu prikazuju puno većom nego što je danas. Nemojte ih dijeliti i stavljati na svoje profile. Danas nisu ni suvremeni ni ostvarivi, a što je još važnije, beskrajno iritiraju naše susjede", rekao je Milanović, prenosi Balkan Insight.
Oporba se u utorak uglavnom složila da Orbanova politika prema Hrvatskoj nije prijateljska spominjući slučaj INA-MOL, ali da mu ne treba davati previše pozornosti. S tim se ne slaže profesor s Fakulteta političkih znanosti Davor Boban koji je za N1 pojasnio o kakvoj se karti radi.
“Koliko sam vidio na snimci, ovo je karta Zemalja krune sv. Stjepana iako pogrešno obojena. One su se, prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi iz 1868., sastojale od Kraljevine Ugarske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Nakon poraza u Prvom svjetskom ratu, dio ugarskih političkih elita nije htio pristati na gubitak teritorija osim odlaska Trojedne Kraljevine. Stoljeće poslije, to se može činiti nevažnim i dijelom prošlosti, no to je ipak važno za suvremenu mađarsku politiku. Nju obilježava tzv. transsuvereni nacionalizam koji je usmjeren prema povezivanju svih etničkih Mađara koji žive u susjednim zemljama s Mađarskom”, kazao je profesor Boban, a potom i upozorio na štetne posljedice koje je imalo ignoriranje sličnih izjava nekih drugih političkih aktera u bližoj povijesti.
'Jasno dati do znanja'
"Mađarske vlasti formalno ne traže promjenu državnih granica, i to zato što se ne usude, a ne zato što ne sanjaju Veliku Mađarsku. Naprotiv, mnogobrojne Orbanove izjave proteklih godina jasno su davale do znanja da on žali zbog Trianonskog sporazuma iz 1920. koji je doveo do gubitka znatnog dijela teritorija i stanovništva Kraljevine Ugarske. Zbog toga treba biti oprezan zbog njegovih izjava i ponašanja te ih ne treba zanemarivati kako što su se zanemarivale agresivne vanjskopolitičke izjave nekih drugih vođa u europskoj politici 20. i 21. st., a koji su ih na kraju pokušali realizirati”, rekao je Boban za N1.
Navodeći koje koristi Orban ima od takve retorike, profesor ukazuje da je prije svega to njegovo uvjerenje, a potom i na činjenicu da nacionalističke strasti uvijek mogu mobilizirati dio biračkog tijela.
“S jedne strane, dakako da treba biti oprezan u tome kako na to reagirati jer zaoštravanje odnosa sa susjednom zemljom može imati štetne dugoročne posljedice. Vidimo to na primjeru dijela zemalja Jugoistočne Europe koje još uvijek imaju zategnute odnose i zbog toga niz problema u svojoj unutarnjoj i vanjskoj politici. S druge strane, treba jasno staviti do znanja nezadovoljstvo s takvom politikom jer će njezin kreator, ne naiđe li na otpor tome, s vremenom ići sve dalje shvaćajući pasivnost susjednih zemalja kao njihovu slabost”, zaključuje profesor Boban.
