Hrvatska se već godinama bori s viškom birača, a lani, nakon popisa stanovnika, na popisu birača otkriven je višak od čak pola milijuna ljudi. Naime, popis stanovnika pokazao je da u Hrvatskoj živi 4,29 milijuna ljudi, a da ih je na popisu birača čak 4,09 milijuna.
Višak od pola milijuna trebao bi nestati nakon što zaživi novi Zakon o boravištu.
Prijedloga novog Zakona objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova, a po njemu bi se neke stvari trebale radikalno promijeniti. Prva je da policija može sama odjaviti osobu za koju utvrdi da ne živi na adresi na kojoj je prijavljena. Po sadašnjem zakonu, građanima koji na određenoj adresi imaju prijavu i isprave, ali na njoj ne žive, nije se moglo ništa. Uvjet za ikakvu promjenu prebivališta bio je da građanin sam podnese zahtjev.
'Prebivalište' odlazi u povijest
Pojam prebivališta odlazi u povijest (Ustav ga ne predviđa), a koriste se termini trajnog boravišta (to je mjesto gdje se osoba trajno naselila i adresa na kojoj ima dom ili drugi prostor radi ostvarivanja životnih interesa kao što su profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni...) i privremenog boravišta (mjesto na kojem se privremeno boravi, a najdulje godinu dana), piše Večernji list. Za one građane koji trajno boravište napuštaju na razdoblje dulje od godinu dana radi privremenog odlaska u inozemstvo predvidjela bi se obveza da o tome obavještavaju policiju gdje imaju prijavljeno trajno boravište ili diplomatsko konzularno predstavništvo.
Stroge kazne
Sve promjene vezane uz trajno i privremeno boravište građani su dužni prijaviti policiji. No, policija bi imala pravo provjeriti jesu li istinite. Ispostavi li se da osoba nikada nije živjela na adresi na kojoj je prijavila boravište, bila bi brisana po službenoj dužnosti. Zakonskim prijedlogom predviđaju se i stroge kazne za one koji će se ogriješiti o zakon. Tako bi se građanina koji ne prijavi promjenu boravišta ili prijavi neistinite podatke, moglo kazniti globom u iznosu od 500 do 5.000 kuna. Prekršajna kazna za pravnu osobu, obrtnika ili fizičku osobu koja pruža usluge smještaja, a policiji ne prijavi privremeno boravište osoba kojima pruža usluge smještaja dulje od tri mjeseca za to bi kazna bila između 5.000 i 15.000 kuna.
Zakon bi spriječio manipulacije s porezima, socijalnim pravima. Naime, neistiniti podaci o boravištu građana odražavaju se i na porezne propise (lažnim prijavama biraju se mjesta s manjim prirezom), one o socijalnoj skrbi, zdravstvenom osiguranju i druge.