"Kao što znate, mi već neko vrijeme tražimo određeni broj vojnih dokumenata iz operacije Oluje. U redovitom smo kontaktu s vlastima u Zagrebu, tražimo sveobuhvatnu i vjerodostojnu istragu o tim dokumentima, zasada željeni rezultati nisu postignuti, još uvijek tražimo te dokumente", rekao je Brammertz pred Odborom za vanjsku politiku Europskog parlamenta.
Dodao je kako pozdravlja potez premijerke Jadranke Kosor o formiranju radne skupine.
"Mi čvrsto vjerujemo da ovi napori koji se sada ulažu trebaju biti nastavljeni, nadamo se pozitivnijim rezultatima ove radne skupine", naglasio je.
U uvodnom govoru eurozastupnicima rekao je da nema ništa posebno novo reći u odnosu na svoje zadnje izvješće Vijeću sigurnosti UN-a predstavljeno u prosincu.
Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda zatražio je od Brammertza da bude konkretniji u svojoj ocjeni hrvatske suradnje, odnosno da pojasni zašto traži da se postojeća razina napora nastavi ili održi, a ne traži da se ti napori pojačaju ako misli da "Hrvatska ne čini ono što treba činiti".
"Mislite li da Hrvatska ne čini ono što treba činiti, da ne surađuje i treba pojačati napore ili postoji puna suradnja koju samo treba održati?" upitao je, dodajući: "Ako nema pune suradnje to bi na kraju značilo da Hrvatska zna gdje su dokumenti i ne pokušava ih naći, što bi bila teška ocjena, ali ako je istina, onda je istina", rekao je Swoboda.
Brammertz nije konkretno odgovorio na to pitanje, ali je govorio o dokumentima koje traži.
"Ne znam jesu li ti dokumenti uništeni ili nisu, ono što znamo jest da su oni proizvedeni, u to nema sumnje, i naši se hrvatski sugovornici slažu da je određeni broj dokumenata proizveden. Ne slažemo se oko broja tih dokumenata, ali mislim da ćete se složiti da za operaciju poput Oluje treba imati vojne karte i planove da biste je proveli. Također znamo da je određeni broj ljudi uzeo te dokumente, ono što danas ne znamo jest jesu li ti dokumenti uništeni i, ako jesu, postoji li još neka kopija", pojasnio je haaški tužitelj.
"Mi tražimo sveobuhvatnu i vjerodostojnu istragu i na tome inzistiramo. Ne očekujemo nešto nemoguće i stoga kažemo da priznajemo važnost formiranja radne skupine", rekao je Brammertz.
Upitan što misli o prijedlozima da međuresorna radna skupina dobije potporu treće strane, izvan Hrvatske, Brammertz je rekao da je za njega kao tužitelja "osjetljivo to reći, jer je Hrvatska suverena država". Dodao je da nema ništa protiv takve ideje ako bi ona bila korisna, ali osobno, kako je rekao, ne vidi "što bi treća strana mogla učiniti što Hrvatska već ne radi sama".
Na pitanje novinara nakon rasprave vjeruje li u iskrenost i odlučnost Hrvatske vlade da riješi pitanje tih dokumenata, Brammertz je rekao: "Čekamo na sveobuhvatnu i vjerodostojnu istragu i nemamo drugog izbora doli vjerovati u vodstvo hrvatske vlade".
Haaški je tužitelj rekao da je Hrvatska "na pravom putu kada je riječ o suđenju za ratne zločine pred hrvatskim sudovima", te istaknuo da vjeruje hrvatskom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.
Brammertz je ukazao i na važnost rješavanja pitanja izručivanja optuženika za ratne zločine između pojedinih zemalja u regiji, na što su ukazivali i neki zastupnici.
Francuski zastupnik iz redova Europske pučke stranke Arnaud Danjean zamjerio je Brammertzu što govori o napretku Srbije, a Ratko Mladić je još uvijek na slobodi.
"Ovdje je postavljeno do sada devet pitanja o Hrvatskoj, a Ratko Mladić je još uvijek slobodan. Govori se o napretku, čak se raspravlja o tome postoji li puna suradnja Srbije, a Mladić je već 15 godina u bijegu, donedavno je imao vojnu mirovinu", rekao je Danjean.
Liberalni zastupnik iz Slovenije Ivo Vajgl zamjerio je pak hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću što je skratio kaznu Siniši Rimcu, "ubojici djeteta".
