U Marakešu je usvojen Globalni sporazum o modernim migracijama koji je uz Hrvatsku podržalo više od 150 država.
Istovremeno mu se usprotivilo najmanje šest država članica Europske unije, dok ministar unutarnjih poslova poručuje - policija će i dalje sprječavati ilegalne ulaske u zemlju.
164 države podržale su dokument koji uređuje kako bolje upravljati migracijama. "Više od šezdeset tisuća migranata je umrlo na svom putu od 2000. godine. I to je izvor kolektivnog srama. Iza svake brojke je osoba, žena, dijete, muškarac, koji je imao snove kao i svi drugi, a to su priliuku, dostojanstvo i bolji život", rekao je danas u Marakešu glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Radi se o dokumentu na 34 stranice, kojim se želi osigurati sigurnu, regularnu migraciju. Jedan od 23 cilja odnosi se na borbu protiv krijumčarenja i trgovanja ljudima a glavni tajnik UN-a, u svoj je govor posvetio rušenju mitova o ovom dokumentu.
Merkel dobila najveći pljesak
Da se radi o važnom danu poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je za kraj svog govora dobila najveći pljesak. "Još jednom se moramo podsjetiti na činjenicu da su Ujedinjeni narodi osnovani kao rezultat Drugog svjetskog rata, i ja, kancelarka Savezne Republike Njemačke, stojim pred vama danas kao predstavnica zemlje koja je, u to vrijeme, zbog nacionalsocijalizma, donijela nevjerojatnu patnju čovječanstvu", kazala je Merkel.
Ne Marakeškom sporazumu došao je reći saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović. "Smatram da se ovdje otvara jedna Pandorina kutija i da se radi o jednoj lošoj odluci Ujedinjenih naroda. Ja ću čak reći jednoj prevari činovnika Ujedinjenih naroda ", kazao je Zekanović.
Zbog sumnji da bi dokument mogao potaknuti priljev migratana, Marakeški sporazum odbilo je 13 usvojiti država. Hrvatsku u Marakešu predstavlja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović s kojim je u RTL-u Danas razgovarala reporterka RTL-a Ivana Ivanda Rožić.
Što za Hrvatsku znači što Italija i mnoge zemlje, prvenstveno u našem okruženju, nisu stigle ovdje i ne podržavaju Marakeški sporzaum?
Određeni broj zemalja imao je neke primjedbe. Što se tiče organizacije UN-a 164 države su ovdje danas bile prisutne, znači velika večina zemalja članica i EU i UN-a je stala iza odluke da treba nešto učiniti kako bi se u perspektivi reguliralo pitanje migracije koje se na ovoj razini nikada nije reguliralo. Nikada se na ozbiljnoj razini njime nije bavila svjetska organizacija, a to je pitanje koje pogađa mnoge. Kako one koji napuštaju svoje zemlje tako i one preko kojih zemalja ti migranti putuju i tamo gdje dolaze. Globalni je problem koji se može rješavati samo globalno, a to znači u okviru UN-a.
U svom govoru ste istaknuli da je važno razlikovati izbjeglice od migranata i da je ugovor neobvezujući za zemlje. Dokumenti ima 23 cilja, koji cilj će Hrvatska prvi ispuniti?
Ne radi se o klasičnom ispunjavanju ciljeva jer bi onda to bio obvezan ugovor. Taj širok raspon mogućnosti, mjera, ciljeva... je upravo zato da se kroz vrijeme vidi što određenu katogoriju zemalja najviše zanima i na koja pitanja se želi koncentrirati. U govoru sam kazao ono što govorim već više od godinu dana i hrvatskoj javnosti: Hrvatska neće dopuštati ilegalne migracije, no nama je jasno da se to pitanje ne može riješiti na granicama Hrvatske. Izvorište tog pitanja je globalno i daleko od nas. Ali ako se Hrvatska, i kao članica EU, ne pokrene prema tim zemljama, i ako se svi ne počemo angažirati zašto ti ljudi dolaze, oni će sve više dolaziti i problem će biti sve veći. Ovo je jedini način kako to pitanje rješavati. Od drugih mjera koje provodimo su čvrsto postavljanje prema krijumčarenju ljudi, ove godine smo imali više od 88 posto uhićenja krijumčara u odnosu na prošlu godinu, policija radi efikasnoi po svim segmentima ovog pitanje. I ne samo da radi efikasno nego i radi i u skladu s onim što postaje politika ne samo EU nego i Ujedinjenih naroda.
Kakav je vaš komentar na prosvjed Hrvoja Zekanovića u Marakešu?
Svatko može govoriti i raditi što hoće. Danas sam ovdje imao puno ozbiljnih razgovora s predstavnicima zemalja iz kojih dolaze migranti i s predstavnicima Europske komisije. Razgovarali smo kako to pitanje regulirati u budućnosti i kako smanjiti pritisak na granice Europe i Hrvatske. Sve drugo je folklor.
