"Postoji jedan pravni lijek koji se zove zahtjev za obnovu postupka, a podnosi se ako neki dokazi nisu mogli biti upotrebljeni u vrijeme sudovanja iz određenih objektivnih razloga, a ukazuju na činjenice koje bi mogle dovesti do drugačije odluke. Ako toga bude, odluka je na samim braniteljima i branjenicima hoće li u nešto takvo ići. Hrvatska i u tom postupku može tražiti ono što smo tražili tri puta - da dobijemo status prijatelja suda kako bi pomogli u rasvjetljavanju činjenica vezanih za ulogu Hrvatske u cijeloj situaciji", kazao je Bošnjaković gostujući u emisiji "A sada Vlada".
'Ova presuda nije presuda Hrvatskoj, nema nitko što tražiti naknadu štete'
S obzirom da političari u BiH tvrde da je presudom potvrđena odgovornost Hrvatske za događaje u BiH i da se može tražiti odšteta, Bošnjaković je poručio da ova presuda nije presuda Hrvatskoj i da stoga nema nitko što tražiti naknadu štete od Hrvatske.
Ponovio je stav Vlade da se ne slaže s dijelovima presude gdje se spominje odgovornost državnog vrha i udruženi zločinački pothvat te je kazao da je Hrvatska od početka u BiH bila faktor opstojnosti te države.
"Bio je rat i sve su strane činile zločine, no zločin ima ime i prezime i to nije bio dio organizirane politike, te što se toga tiče, mislim da sud ulazeći u neke političke teorije i ocjenu rada državnog vrha, nije pogodio i to ne odgovara istini", kazao je.
Upitan je li koncept zajedničkog zločinačkog pothvata, i kada, inkorporiran u hrvatsko nacionalno pravo, Bošnjaković je kazao da "mi poznajemo koncept zapovjedne odgovornosti". On, pojasnio je, podrazumijeva odgovornost zapovjednika ako su njegovi podčinjeni činili kaznena djela, a on je to znao i nije to spriječio. Druga varijanta odgovornosti odnosi se na situaciju gdje je zapovjednik po svim prilikama trebao znati za zločine, a nije.
Problem je ako presudu poput ove razumije samo sudac
Bošnjaković je problematičnim ocijenio ako donesenu presudu, poput ove u slučaju šestorke, razumije samo sudac. "Vlada svojim stavom u kojem se ne slaže s tvrdnjama o zločinačkom pothvatu nije željela nikoga uvrijediti", dodao je.
Vezano za dio obrazloženja presude da je Hrvatska vršila okupaciju dijela teritorija BiH koji je bio pod nadzorom Hrvatskog vijeća obrane, kazao je da se radi o tezama koje su po njima netočne i nisu u povijesnom kontekstu dobro postavljene te je ustvrdio da nema dokaza koji bi to potkrijepili.
Kazao je da je uputio pismo predsjedniku haškog suda u kojem ga traži objašnjenje o svemu što se događalo u sudnici i samoubojstvu Slobodana Praljka - kako to da osiguranje nije postupilo na vrijeme i zbog čega je zdravstvena pomoć tako kasno došla.
Od ministra pravosuđa u Nizozemskoj, s obzirom da oni vode istragu o tome, zatražio je, kaže, da se Hrvatskoj omogući da sudjeluje u istrazi, sukladno nizozemskim propisima.
