Buru u javnosti, ne samo u BiH, izazvala je nedavna izjava reisu-l-uleme islamske zajednice u BiH Huseina Kavazovića, koji je upozorio Bošnjake da im se sprema "veliko zlo" zbog prijetnji koje im, kako je rekao, stižu s istih strana s kojih su stizale i prije dva i pol desetljeća.
"Samo je oružje drugačije. I danas moramo ukazivati na pokušaje dehumanizacije nas, bosanskih muslimana, koju vode politike iz susjednih zemalja, izmišljajući laži o našem čistom islamu. U isto vrijeme oni se naoružavaju, spremni da započeto nastave, kao da im zla nije malo. Odlikuju ratne zločince i veličaju zločinačke ideologije, uzdižu ih i ponose se njima", rekao je reis Kavazović.
Uglavnom zadovoljni položajem u Hrvatskoj
Njegova izjava odjeknula je i u Hrvatskoj gdje su Bošnjaci druga po brojnosti nacionalna manjina, ali nemaju isključivo svoga zastupnika u Hrvatskom saboru već ga "dijele" s još četirima nacionalnim manjinama (albanskom, crnogorskom, makedonskom i slovenskom). Predsjednik SDA Hrvatske Armin Hodžić nedavno se požalio da je gotovo svakodnevno izložen uvredama i prijetnjama te da ga se naziva "balijom", "Turčinom", "izdajnikom" i drugim pogrdnim nazivima. A jednom prilikom mu je, kaže, upućena i poruka da će mu se dpgoditi "ono što su Srbi Bošnjacima radili u Srebrenici."
S druge strane, član Savjeta za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ispred bošnjačke nacionalne manjine Ishak Hodžićza Al Jazeeru Balkans izjavio je kako ne želi ulaziti u to što je mislio i rekao reis Kavazović, ali da Bošnjaci u Hrvatskoj "nemaju tih problema" i mogu biti zadovoljni svojim položajem.
"Možemo reći da smo uglavnom zadovoljni iako uvijek ima mjesta za napredak i poboljšanje stanja. Bošnjacima u Hrvatskoj je Hrvatska domovina i mi je kao takvu prihvaćamo. Voljeli bismo kada bi na isti način i drugi narodi koji žive u BiH prihvaćali BiH, iako svi znamo što se i kako radi i govori. Branili smo Hrvatsku kada je trebalo, živimo ovdje te imamo sva prava i obveze kao i većinski narod te pripadnici drugih nacionalnih manjina", kazao je Hodžić.
08.07.2019., Zagreb - U Islamskom centaru Zagreb, odrzao se komemorativni program Srebrenica 1995. - 2019.. Armin Hodzic Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
'Vidjet ćemo koga ćemo podržati na izborima'
Hodžić ističe kako su Bošnjaci zadovoljni zapošljavanjem u Gradu Zagrebu, ali kada je riječ o njihovu zapošljavanju u državnim institucijama stalno nailaze na probleme. Na taj su problem pokušali upozoriti i predsjednicu Republike, ali uzalud.
"Na prošlim izborima mi smo podržali Kolindu Grabar-Kitarović za predsjednicu. Međutim, sada već više od četiri godine, usmeno i pismeno, pokušavamo dogovoriti sastanak kako bismo probali riješiti ovo nama goruće pitanje. Nažalost, predsjednica za sve to vrijeme nije zaposlila nikoga od Bošnjaka niti je našla vremena da nas primi i sasluša kako bismo zajednički vidjeli ima li mogućnosti za rješavanje ovoga našega problema. Samim tim i mi ćemo vidjeti kako ćemo se postaviti na idućim skorim predsjedničkim izborima i koga ćemo podržati", kazao je Hodžić za Al Jazeeru Balkans dodajući kako u redovima Bošnjaka ima visokoobrazovanih i stručnih ljudi koji bi zasigurno mogli dati svoj doprinos u raznim oblastima društvenoga života.
I imam iz Gunje Idriz Bešić nema većih zamjerki na položaj bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, a za izjavu reisa Kavazovića kaže kako se ne odnosi na Bošnjake u Hrvatskoj nego na globalni plan.
"Mi smo lokalni ljudi i mi to ne osjećamo. Mogu reći kako je u najvećem dijelu sve u redu iako uvijek može i mora biti bolje. Moram napomenuti kako su Bošnjaci jedna zahvalna manjina koja je uvijek bila kooperativna i konstruktivna. Ovakav svoj položaj u Hrvatskoj mi smo zaslužili i za njega smo se izborili", kaže imam gunjanski.
31.10.2015. Gunja, Svecanost otvorenja, nakon poplave, obnovljene dzamije u Gunji na kojoj je bio i gradonacelnik Zagreba Milan Bandic. Photo: Ivica Galovic/ PIXSELL
'U obnovi džamije Hrvatska uopće nije sudjelovala'
No, i imam Bešić ističe neke probleme. Primjerice, obnovu džamije u Gunji koja je bila poplavljena u proljeće 2014. godine, a za čiju obnovu država nije dala niti kune.
"To su stvari koje se znaju, vide, i o kojima treba voditi računa. Nije normalno niti korektno da u obnovi džamije Hrvatska nije uopće sudjelovala. Isto se ponovilo i kod izgradnje Islamskog centra. Država Hrvatska je morala sudjelovati u obnovi barem s nekim dijelom, a ne da cijeli iznos pokrije Turska. U takvim stvarima treba imati malo dobre volje i razmišljati šire i unaprijed, a to je očigledno iz nekog razloga izostalo", kaže imam Bešić.
Na sličan način, kaže, izgrađena je i džamija u Sisku gdje je također izostalo bilo kakvo sudjelovanje države. Inače, prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 31.479 Bošnjaka, od čega ih je najviše u Gradu Zagrebu. U Domovinskom ratu u obrani Hrvatske sudjelovalo je oko 25.000 Bošnjaka od kojih je njih 1180 poginulo.
