Cijene nekretnina drastično rastu pa se u Hrvatskoj bilježe rekordne cijene kvadrata. Nakon što je objavljeno da Hrvatska ulazi u Schengen, krenula su šuškanja da će to otvaranje granica dodatno motivirati strance za kupnju nekretnina u Hrvatskoj. Hoće li zbog toga cijene stanova, apartmana i kuća dodatno porasti?
"Više čimbenika utječe na to. Možemo se vratiti u prošlost pa reći da je onaj ciklus koji je započeo 2009. s padom cijena završio negdje 2015./2016. godine. Od 2017. su cijene krenule rasti", rekao je stručnjak za nekretnine Boro Vujović gostujući u studiju Net.hr-a.
Rast BDP-a i pozitivna ekonomska klima u državi apsolutno ima svoj utjecaj na cijene nekretnina, APN je isto tako djelovao na rast cijena, tako da je to sve pokrenulo trend koji je kulminirao 2020. nakon korone i potresa, kada se očekivalo da će se taj trend zaustaviti i promijeniti. Ali tek onda je dobio ubrzanje. Ono što imamo sada 2021. i 2022. je da cijene konstantno rastu i da je to neki, rekao bih, trend kojem trenutno ne vidimo sigurnog kraja", dodao je Vujović.
Ne radi se o 'balonu'
Stučnjak je objasio su da u zadnje vrijeme, s obzirom na to da su bile niske kamatne stope na štednju, ljudi dosta sredstava s računa prebacivali u nekretnine. Također, inflacija je imala utjecaj na ono što se sada događa na tržištu, a u Zagrebu je potres djelovao kao jedan inhibitor. To su sve stvari koje su utjecale na sadašnje stanje.
Na pitanje, jesu li te cijene balon koji će se s vremenom ispuhati, ili su to realne tržišne cijene, rekao je da ne možemo pričati o balonu jer odmah imamo asocijaciju na 2008. i 2009. kada se dogodila kriza koja se dogodila.
"U to vrijeme su rasle samo cijene nekretnina. Ono što je danas prisutno da imamo inflaciju, gdje rastu cijene svih drugih proizvoda i usluga te to u konačnici ima efekt i na cijene nekretnina. Onda je postojao faktor 'švicarca' koji danas nemamoi svi drugi faktori koji nas okružuju i euro i Schengen", rekao je.
"Mislim da ne možemo pričati o nekom balonu. Jesu li cijene visoke? Apsolutno su, kada gledamo povijesno, na najvišim nivoima, ali opet kada uspoređujemo s cijenama nekih drugih proizvoda unazad dvije godine koliko su narasle, cijene nekretnina su narasle puno manje nego nekih drugih proizvoda. Kada pričamo o apsolutnom iznosu smo na povijesnom maksimumu, ali opet ne možemo pričati o balonima i nečem što će sutra puknuti i sve se raspasti", istaknuo je.
Najskuplje u Dubrovniku i Istra
Što se tiče najskupljih cijena u Hrvatskoj, Vujović kaže da to nije Zagreb.
"Najskuplji kvadrati su u Dubrovniku, Opatiji, Rovinju, potom u Splitu, Makarskoj, na Hvaru. Potom drugi gradovi na obalii onda tek dolazi Zagreb. Zagreb je tržište s najvećim prometom, ali nikako s najvećim cijenama", rekao je.
Za prosjek cijene u Zagrebu, kaže da to ovisi gdje se nekretnina kupuje, jer je Zagreb širok pojam.
"Centra grada ima stare stanove koji nisu toliko skupi zbog posljedice potresa, iako su se cijene tu već oporavile. Za novogradnju u centru Zagreba možemo pričati o 5000 pa sve do 10.000 eura po kvadratu. Što idemo dalje od centra, to su cijene niže, no ovisi je li u pitanju novogradnja ili neka stara zgrada. Po nekoj našoj statistici, možemo reći da je cijena oko 2400-2500 eura po kvadratu prosjek", istaknuo je.
Komentirao je i sve izraženiji trend da stranci kupuju nekretnine u Hrvatskoj.
"Unazad sedam do deset godina, oko 30 posto prometa rade stranci i to je uglavnom na obali. Na obali su možda 60 ili 70 posto kupaca stranci, a ostatak Hrvatske su više domaći kupci. Otkada je korona i sve što se događa s inflacijom i padom vrijednosti novca, i kada je definitivno da ulazimo u eurozonu i u Schengen, to je još dodatni motiv dijelu ljudi iz zapadne Europe da kupe nekretninu u Hrvatskoj. Naša obala je apsolutno jako interesantna strancima, odnosno kupcima iz EU", rekao je Vujović.
U Zagrebu su, po njihovoj statistici,više od 30 posto, odnosno najveći broj kupaca, su kupci iz drugih dijelova koji kupuju stan u Zagrebu.
Zagreb ipak kao statusni simbol
"Zagreb je administrativno središte, tu su poslovi, fakulteti, bolnice i svi vole imati neku nekretninu u Zagrebu. To je na neki način i statusni simbol", kazao je ovaj stručnjak za nekretnine. Prošle godine najviše stranih kupaca bilo je iz Njemačke. "Do sada su uvijek prvi bili Slovenci, no prošle godine su bili Nijemci, pa Slovenci pa Austrijanci. Onda su tu Mađari, Česi, Slovaci, Poljaci", rekao je.
Na pitanje, biraju li radije ljudi stanove ili kuće, Vujović kaže dda su u Zagrebu to stanovi jer ih ima više te su jeftiniji.
"Kućesu na manje atraktivnim lokacijama, a ako je i lokacija atraktivna, onda su to cijene kakoje si prosječan kupac teško može priuštiti. Većina kuća su stare i nisu prilagođene potrebama modernih obitelji. Veća je potražnja za stanovima i to drastično, iako se nakon korone i potresa malo promijenio trend i dosta ljudi je počelo razmišljati o tome da želi imati neko svoje dvorište nakon lockdowna, ili nakon potresa da želi ipak biti na zemlji. To je malo promijenilo trendove", rekao je, pa dodao da se dio kupaca sada odlučuje na neki drugi kvart pa kupi kuću, jer u konačnici ispadne jeftinije nego kupiti neki stan.
Na moru je, kaže, i dalje trend da se radije kupuju apartmani jer su i puno lakši za održavanje. Ipak u Istri su jako atraktivne kuće, u unutrašnjosti pa se dobar dio prometa odnosi na njih.
Zanimljivo je da Hrvati u većem postotku kupuju nekretnine iz vlastitih sredstava.
"Naša statistika za ovu godinu govori da su u Zagrebu oko 42 posto krediti, a 58 posto su vlastita sredstva. Ljudi su uslijed inflacije i gubitka vrijednosti novca, a male kamate, odlučili prebaciti sredstva s računa u neku nekretninu, pošto se više isplatilo imati novac u nekretnini nego u banci", rekao je Boro Vujović u studiju Net.hr-a.
