Rat u Ukrajini možda se čini dalekim, no na razne je načine utjecao na naše živote. Inflacija potaknuta pandemijom koronavirusa, dodatno se razbuktala sveobuhvatnim sankcijama Zapada Rusiji, što je onemogućilo trgovinsku razmjenu i time podiglo cijene energenata, hrane, ali i – nekretnina.
Europa se suočava s priljevom milijuna izbjeglica iz Ukrajine, a njih treba negdje smjestiti. Potražnja za nekretninama raste, a zbog sve skuplje gradnje, cijene novih stambenih objekata često postaju nedostižne.
Slična je situacija i "preko bare", u Sjedinjenim Državama. Ondje je u veljači prosječna cijena kuća porasla za 16 posto u odnosu na isti mjesec lani. Istodobno, broj oglasa za prodaju kuća je niži za 24 posto, gledajući cijelu 2021. godinu. Promatrajući ožujak 2020., kad je pandemija stigla na američko tlo, sada je ponuda za čak 50 posto manja, piše Fortune.
Uz to, zabrana uvoza nafte, plina i ugljena iz Rusije, koju je nametnuo američki predsjednik Joe Biden povećala je cijene tih sirovina za 30 posto, a analitičari procjenjuju da će cijene nekretnina zbog toga dodatno rasti. Troškovi gradnje, piše Business Insider su u proteklih godinu dana skočili za 20 posto.
Izbjeglice ne utječu na rast cijena nekretnina
U Hrvatskoj je također primjetan višemjesečni rast cijena nekretnina. Mnogi pričaju o balonu cijena koji se stalno napuhuje, ali i inflaciji koja je podigla cijene gradnje, pa i gotovih nekretnina. No, što je s Ukrajincima? Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu kako je u Hrvatsku stiglo 9357 izbjeglica te da država može zbrinuti oko 20.000 osoba. Sudeći prema stanju na tržištu, čini se kako rat u Ukrajini, barem po pitanju zbrinjavanja izbjeglica, ne utječe na domaće tržište.
"Nema tu toliko kupaca da bismo mogli pričati o nekom utjecaju rata u Ukrajini na stanje na tržištu u Hrvatskoj, što se tiče kupoprodaja. Činjenica je da imamo veliki broj Ukrajinaca koji, prije svega, unajmljuju nekretnine i tu se vidi utjecaj, jer primamo jako puno poziva ljudi koji traže nekretninu za najam. Što se tiče kupoprodaje, nemamo toliki pritisak da bih mogao reći da je značajan utjecaj na cijene i na sve što se događa na hrvatskom tržištu“, rekao je za Net.hr Boro Vujović, direktor agencije za posredovanje nekretninama Opereta.
Doduše, Hrvatska je u usporedbi s Poljskom ili Njemačkom primila zanemariv broj izbjeglica, no i ona je višestruko manja površinom i populacijom. Ipak, što se tiče cijena, čini se da su već uobičajeni faktori više utjecali na tržište nekretnina u Hrvatskoj, nego rat u Ukrajini i sve njegove posljedice. Vujović ističe kako se cijena nekretnina od početka godine zadržala na prosječnih 2200 eura po četvornom metru te da tu nije bilo nikakvih promjena.
"Po meni je veći uzrok rasta cijena inflacija, nego rat. Prefriško je to da bismo vidjeli te posljedice. Mogli smo pročitati da su cijene nekretnina narasle u zapadnom dijelu Ukrajine, jer Ukrajinci bježe s istoka pa kupuju nekretnine tamo. Mi nemamo, osim možda nekih jako dobrostojećih koji mogu kupiti nekretninu, nekog pretjeranog interesa. Ne vjerujem da ukrajinska kriza ima tolikog utjecaja na cijene koliko ima inflacija, koja je u ovom trenutku više nego prisutna“, ocijenio je Vujović.
Paradoks na tržištu
Umjesto rata, čini se da na kretanja na tržištu, ne samo u Hrvatskoj, već diljem Europe i SAD-a, više utječu sankcije prema Rusiji. Cijene energenata su već porasle, a one su važne za transport građevinskog materijala i samu gradnju. Uz to, poskupio je i materijal, što zbog ranije inflacije, što zbog raskidanja ekonomskih veza s Rusijom, jednom od najvećih zemalja izvoznica čelika.
Uz najavljeni rast kamatnih stopa na kredite, Vujović ističe da bi se, zbog povećanih životnih troškova mogao smanjiti broj potencijalnih kupaca nekretnina, bez obzira kupuju li svoj novi dom kreditom ili gotovinom.
"To u konačnici dovodi do usporavanja tržišta i ovih procesa kojeg imamo, bez obzira na inflaciju i niske kamatne stope. Ne očekujem da bi moglo doći do nekog pucanja balona, već da bi moglo doći do usporavanja tržišta u smislu usporavanja rasta cijena i smanjenja broja transakcija. To je meni iz ove točke izvjesno“, ustvrdio je Vujović.
Istaknuo je i rijetko viđeni paradoks na tržištu. Zbog sankcija i inflacije cijena građevinskog materijala rastu i cijene kuća i stanova, a zbog te iste inflacije, istovremeno pada kupovna moć. Tek će sljedeći mjeseci, ako se rat u Ukrajini nastavi, pokazati koliki će biti njegov stvarni utjecaj na tržišta nekretnina u Hrvatskoj i drugdje.
