Povjerenstvo za Agrokor nastavilo je sjednicu u 13 sati kada je započelo svjedočenje BorislavaŠkegre, bivšeg savjetnika predsjednika Tuđmana za ekonomska pitanja, potpredsjednika u Vladi Nikice Valentića zadužen za gospodarstvo i ministar financija od 1997. do 2000. godine.
Milijan Brkić ga je upitao je li u vrijeme svih svojih mandata kao ministar financija bio involviran u privatizaciju tvrtki iz sustava koncerna Agrokor.
"Dugo sam bio u Vladi i cijelo vrijeme sam bio potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo. Stoga mi je i pripadao niz dužnosti vezanih uz privatizaciju, ali ne za pojedine tvrtke nego za velike projekte. Što se tiče Agrokora, Agrokor tada nije bio nikakva posebna tema", rekao je Škegro.
"Predsjednik Tuđman nije se bavio privatizacijom. Između Ureda predsjednika i Vlade postojala je prešutna podjela rada, tako da se predsjednik bavio obranom, vanjskom politikom i unutarnjim poslovima, a Vlada svime ostalim. On se nije bavio privatizacijom i nikada nije pozvao nas iz Vlade i rekao - prodaj ovome ili onome. Mi smo ga nekad informirali o nekim osjetljivim temama", izjavio je Škegro.
Škegro je upitan o državnim jamstvima Agrokoru od 30 milijuna eura 1999. godine.
"Bio sam protiv tih jamstava, ali sam ih potpisao kao jedini ovlašteni poduzetnik jer je Vlada tako odlučila koja je jedino mogla privatnoj tvrtki dati jamstva. Ovdje se ne radi o personalizaciji nego o funkciji", izjavio je.
Na upit Ivana Lovrinovića zašto je potpisao jamstvo, a nije podnio ostavku, samo je kratko odgovorio: "A to bi vi?". Također je izjavio da nije davao ostavku jer mu je visilo 14 posto proračuna i da je morao voditi privatizaciju Hrvatskog telekoma.
Škegro je izjavio da se ne sjeća koliko je u svom mandatu potpisao jamstava za tvrtke iz koncerna Agrokor.
"To jamstvo nije odgovaralo formalnim kriterijima i bilo je rezultat pritiska sindikata i radnika u Zvijezdi", kazao je Škegro.
Rekao je da je došao svjedočiti jedino iz razloga što je za nedolazak zapriječena kazna.
Na pitanje je li još koji put država dala jamstvo Todoriću, Škegro je rekao da se ne zna. "Moglo je biti nula, moglo je biti deset puta."
U pogledu vlasništva nad bankama, Škegro je kazao da sve od reda nisu bile u vlasništvu države. "Niti jedna banka u prvoj polovici '90-ih nije bila u državnom vlasništvu. Naglašavam, niti jedna. To možda za vas zvuči šokantno, ali je to činjenica. Suvlasnici banaka su bili vrtići, škole, domovi zdravlja, instituti..."
