Psiholog i bivši voditelj kurikularne reforme, Boris Jokić bio je gost emisije "Newsroom" na televiziji N1 te je komentirao početak nove školske godine. Ove godine počinje se provoditi Škola za život za koju smatra da će podbaciti jer je uvedena prebrzo i misli da se nastavnici i učitelji nisu stigli dovoljno pripremiti.
"O informacijama s terena najbolje znaju sami učitelji, ali da bi promijenili školu treba promijeniti ono što se uči, kako se uči, kako se ocjenjuje, i zato bi možda bilo najbolje da se frontalna primjena škole za život odgodi za jednu godinu. Ta godina ne bi bila izgubljena, i mislim da bi to bio pravi dobitak. Mislim da bi za sustav bilo najbolje dati još jednu godinu za pripremu", komentirao je Jokić.
Da je krenula godinu kasnije, Škola za život bila bi poraz za ministricu Divjak?
Jokić kaže da opcija odgode Škole za život, za ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak ne dolazi u obzir. Na neki način to bi značio poraz, ali Jokić smatra "da bi ministri trebali osvijestiti svoju ulogu u društvu kada govore o pobjedama i porazima".
29.04.2019., Osijek - Sastanak ministrice znanosti i obrazovanje prof.dr.sc. Blazenke Divjak s ravnateljima osnovnih skola Osjecko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske zupanije na temu frontalnog uvodjenja kurikularne reforme u sve skole od ove jeseni. Photo: Dubravka Petric/PIXSELL
"To je pozicija ministra koja je samo trenutna, i zato bi trebalo razmišljati i voditi se dobrobiti cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja. Kada postavite stvari tako da se brine o učenicima, odgojno obrazovnim radnicima, roditeljima, to nije poraz, to je pobjeda", kazao je Jokić u "Newsroomu".
Podbačaj Škole za život
"Mislim da je teško očekivati uspjeh i to ne zbog političkih razmirica, nego zbog toga što se nije uspjelo doprijeti do škola, do odgojno obrazovnih radnika i osposobiti ih za ovaj način rada. Puno se stoga ovdje radi stihijski, u zadnji tren, ili se uopće ne radi. Nije se adekvatno pristupilo edukaciji učitelja, a i ako oni pogledaju kakva je komunikacija u javnom prostoru, vidjet će da se ne slažu svi oko toga što je dobro. Ministrica i ministarstvo s jedne strane i koalicijski partner koji govori nešto u potpunosti drugo, pa ne čudi što čovjek koji treba promijeniti način poučavanja i učenja može reći da od toga neće biti ništa", komentirao je Boris Jokić.
04.03.2019., Zagreb - U hotelu Esplanade odrzana je konferencija "Hrvatska kakvu trebamo - dvije godine poslije" u organizaciji Vecernjeg lista. Panel "Obrazovanje i digitalno drustvo". Boris Jokic. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Ipak, Jokić smatra da je "uz malo sloge, strpljenja i strateškog postavljanja prema promjenama" ovo mogla biti velika promjena. Kaže da ne vjeruje puno hrvatskim političarima, "osobito kada je u pitanju njihov rad na nečemu dugoročnom". Jokić drži da je lakše nešto proglasiti kratkoročnim te oko toga napraviti medijsku pompu s vjerom da će u ponedjeljak biti puno drugačije.
Podaci Ministarstva obrazovanja VS. realno stanje na terenu
Jokić se dotaknuo podataka Ministarstva koji kažu da je 80 posto roditelja zadovoljno prošlogodišnjim ekspreimentalnom provedbom Škole za Život. Navodi da je na terenu bilo puno zbunjenih i ravnatelja i profesora.
"Dva su nužna uvjeta za evaluaciju. Ako ja sam nešto radim i sam evaluiram, pitanje je je li to objektivno. Jedno je kada radite intenzivno sa 70 škola, a drugačije je kada dođete na puni dijapazon od 1200 škola, a to je velik zalogaj i za mnogo bolje ustrojene sustave od našeg. To znači da morate doći i do podružnih škola u okolici Ploča, gdje su također odgojno obrazovni radnici i učenici, a da bi do njih došli potreban je intenzivan rad uživo, a to sve nedostaje. Postoji neka modifikacija sadržaja kroz koje je Hrvatska već više puta prolazila, odnosno promjena sadržaja učenja. To otprilike znači da će učenici imati nešto drugačije knjige, udžbenika. Ono ključno što mijenja obrazovanje puno je zahtjevnije nego što misle Blaženka Divjak, Radovan Fuchs, Andrej Plenković, kao i oni prije njih", kazao je Jokić.
