Europska komisija u siječnju je predstavila prijedlog strategije za zaštitu okoliša od onečišćenja plastikom. Cilj je zaustavljanje bacanja otpada u more, a ta bi borba Hrvatsku mogla skupo koštati.
Hrvatski bi inspektori morali godišnje kontrolirati triput više brodova nego dosad, a za to bi se trebalo zaposliti puno više inspektora nego što ih radi trenutno. Sve to znači i financijska ulaganja. Države članice EU trenutno raspravljaju o prijedlogu direktive o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada o kojem trenutno traju rasprave među državama članicama.
Otpad će se zbrinjavati na kopnu
U strategiju EK uključene su mjere da se zaustavi bacanje otpada u more, a Hrvatska je u načelu podržala prijedlog direktive. Cilj je da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru ne ostavlja ondje, već se vraća na kopno gdje će ga zbrinuti na primjeren način, piše Novi list. No Hrvatskoj je sporan jedan članak, a on se odnosi na inspekcijske preglede.
Države članice morale bi osigurati da se inspekcije obave na najmanje 20 posto od ukupnog broja plovila za nekoliko kategorija, objašnjava Ministarstvo mora, prometa i infastrukture. No problem nastaje ako su jedna od tih kategorija i plovila za razonodu s bruto tonažom manjom od sto tona. 'S obzirom na brojnost takvih plovnih objekata koji su prema definicijama sva plovila za razonodu dulja od 2,5 metra smatramo potrebnim da se u prijedlogu istakne da se takvi inspekcijski postupci uspostavljaju uzimajući u obzir njihovu opravdanost i praktičnost', navodi Ministarstvo.
Uvjet koji je nemoguće ispuniti
Pomoćnik ministra Siniša Orlić objasnio je da je definicija iz tog članka toliko široka, da bi u Hrvatskoj obuhvaćala sva plovila upisana u očevidnik brodica, na što treba dodati još i strana plovila koja stižu na Jadran. Procjene kažu da se radi o 160 d0 180 tisuća plovila pa bi, ako se mora pregledati njih 20 posto, to značilo kontroliranje više od 30 tisuća plovila. Trenutno se godišnje obavi oko deset tisuća inspekcija, a iste uključuju i sigurnost plovidbe.
'Nama bi bilo nemoguće ispuniti taj uvjet', rekao je Orlić članovima saborskih odbora koji su podržali stav Ministarstva. Hrvatska će tražiti da se definicija plovila za razonodu pojasni. Hrvatski prijedlog bit će da se pri odlučivanju o inspekcijama u obzi uzme i njihova 'opravdanost i praktičnost'. Hrvatska u ovome nije jedina, doznaje Novi list. I druge su države članice upozorile na nepraktičnost odredbe pa je i primjerice Finska predložila da se inspekcije obavljaju na deset, a ne 20 posto brodova kako je predložila Europska komisija.
