Štoviše, umjesto da traje kraće, studij se u Hrvatskoj s četiri produžio na pet godina.
Čak 90 posto prvostupnika na Zagrebačkom sveučilištu nakon tri godine nastavilo je obrazovanje na diplomskoj razini. Razlog je to zbog kojeg Fakulteti razmišljaju o uvođenju petogodišnjeg sustava, dok je studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu već najavio prelazak na novi model.
"Dosadašnja istraživanja pokazala su da je novi sustav usporio napredovanje studenata, uvedena je dodatna birokratska procedura: student prvo mora formalno završiti preddiplomski studij da bi se mogao upisati na diplomski. Sve to smanjilo je i opću efikasnost studiranja te znatno produljilo trajanje studija", izjavio je za Jutarnji list psiholog prof. dr. Damir Ljubotina, suradnik Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu.
Kao jedni od krivaca za to što tako velik broj studenata u Hrvatskoj nastavlja diplomski studij u javnosti su u pravilu bili prozivani poslodavci koji nisu prepoznali kvalitete prvostupnika. No, problem leži i u tome što se ni oni ne osjećaju spremnima za tržište rada. Otkriva to anketa provedena 2008. i 2009. godine u kojoj je sudjelovalo 1720 studenata s 22 zagrebačka fakulteta. Osposobljavanje koje im za rad pruža taj studij oni su ocijenili ocjenom 2,82. Štoviše ocjenu 3,45 dali su osposobljavanju za nastavak studija.
Da studenti baš i nisu previše zadovoljni bolonjskim procesom ukazuje i činjenica da je svaki drugi anketirani student netom završenom studiju dao ocjenu dobar, piše Jutarnji. 3,4 posto studenata, pak, iznimno je zadovoljno studijem, 2,6 posto smatra da njihov studij zaslužuje ocjenu jedan, 13,4 posto studiju je dalo dvojku, a 32,3 četvorku. Organizaciju studija po modelu 3+2 53 posto studenata ocijenilo nekorisnim za njihovu struku.
Nezadovoljstvo nastavom, pak, iskazali su profesori. Njih čak 37,6 posto smatra da je nastava lošija danas nego prije uvođenja Bolonje.
