Vlada je u saborsku proceduru u četvrtak sa sjednice uputila izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kojima se u određenim okolnostima predlaže ukidanje mogućnosti novčanog jamstva kao zamjene za istražni zatvor.
Ministar pravosuđa Ante Šprlje ističe da je predložena izmjena znatno restriktivnija od sadašnje odredbe pa se tako predlaže da institut jamstva ne može biti zamjena za istražni zatvor u slučaju postojanja mogućnosti utjecaja na svjedoke i uništavanja dokaza, ponavljanja kaznenog djela, te kod kaznenih djela za koje je moguće izreći dugotrajni zatvor, a okolnosti kaznenog djela su osobito teške.
Istražni zatvor moći će se i dalje zamijeniti jamčevinom ako je određen zbog opasnosti od bijega.
Novost je i da državni odvjetnik može poduzimanje hitnih dokaznih radnji prepustiti policiji, a s tim su suglasni MUP i DORH, istaknuo je.
U odnosu na rad državnih odvjetništava predlažu se izmjene kojima je cilj dodatno uravnotežiti zahtjev za učinkovitošću kaznenog progona sa zahtjevom za zaštitom prava obrane.
Tako se ponovno uvodi institut proširenja istrage, predlaže se i jednostavniji koncept produljenja rokova trajanja istrage radi rasterećenja državnih odvjetnika od administriranja prilikom formalnog produljenja rokova trajanja istrage, a produljuju se i prekluzivni rokovi za podizanje optužnice uz uvođenje instituta povrata u prijašnje stanje ako optužnica nije podignuta u zakonskom roku iz opravdanih razloga, o čemu odlučuje sud.
Izmjene zakona potrebne su zbog usklađivanja sa četiri direktive EU, kao i zbog toga što postoji nekoliko presuda suda za ljudska prava koje su pokazale da je intervencija u ZKP potrebna radi podizanja nivoa zaštite ljudskih prava, rekao je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade ministar Šprlje.
Izmjenama se želi smanjiti administriranje kako bi se povećala učinkovitost suradnje između policije i DORH-a, kako bi se policiji omogućili određeni bolji mehanizmi za otkrivanje počinitelja kaznenih djela, te kako bi se omogućilo da pojedine aktivnosti policije postanu veće dokazne snage, odnosno da imaju karakter dokaza u kaznenim postupcima, ističe Šprlje.
Osumnjičenik tako sada, objašnjava ministar, već u prvoj fazi, u trenutku kada postaje osumnjičenik stječe pravo na odvjetnika, odnosno policija ga je dužna odmah upoznati s tim pravom.
Policija će pak moći samostalno snimati, odnosno uzimati iskaz, i takva snimka će biti dokaz u kaznenom postupku, što do sad nije bio slučaj jer se snimati moglo isključivo po nalogu državnog odvjetnika.
"Sada će policija moći samostalno pristupiti toj radnji i ona će imati dokaznu snagu u kaznenom postupku", napominje Šprlje.
