Željko Žganjer, bivši ravnatelj USKOK-a, komentirao je okolnosti oko afere Tušek, a o komentarima pojedinih političara koji su rekli kako ne vide kazneno djelo rekao je da je pravo svakog građanina komentirati ovaj događaj, pa tako i predsjednika i premijera. "Međutim, ako vas boli glava, a ja imam neko mišljenje o toj boli, ipak je najbolje da odete kod doktora da provjeri što je s tom vašom glavom. Prema tome, prepustimo mjerodavnim državnim tijelima da provjere ove podatke koji, po mom dubokom uvjerenju, zahtijevaju brzu i promptnu provjeru USKOK-a", rekao je Žganjer za N1.
Dodao je kako je preslušao snimku, a podaci koji proizlaze iz medija doista upućuju na moguću kaznenu radnju. "Mislim da bi možda moglo biti riječi o trgovanju utjecajem", kazao je dalje Žganjer uz ogradu da postupak tek treba donijeti svoje: "Bilo bi besmisleno da sad dajem decidirano mišljenje o svemu tome".
'Čovjek je u politici jer je dobio legitimitet od naroda'
O primjerenosti ovakvih ili sličnih praksi u politici gdje se dogovaraju funkcije ili namještenja za koja je inače previđen javni natječaj, Žganjer je rekao da "takve dogodovštine po klijeti nagrizaju demokratsku supstancu društva". "Čovjek koji funkcionira u politici tu je zato što je dobio legitimitet od naroda. Ako on dogovara stvari na ovakav način, čini mi se da to nije bila prava i jedina volja naroda", rekao je te dodao kako je nešto u tom smislu rekao i Vrhovni sud u jednoj od ranijih osuda.
O ispravnosti uvažavanja nastale snimke kao dokaza u pravosudnom postupku Žganjer je rekao kako već postoji sudska praksa o takvim slučajevima. "Svojedobno je Vrhovni sud jednom promišljenom, mudrom i vrlo lijepo sročenom odlukom kazao što misli o primjeni nekih snimaka koje su snimljene na sličan način kao u ovom slučaju".
Dodao je kako se u postupku takve snimke mogu koristiti jedino ukoliko se utvrdi da je primarni interes javnosti ono što se preteže nad svim ostalim okolnostima, a sam sadržaj, govori Žganjer, potrebno je temeljito analizirati kako bi se vidjelo postoji li temelj kaznenog djela. "Treba utvrditi da li javni interes u konkretnoj stvari preteže nad eventualnim pitanjem neovlaštenog prisluškivanja jedne osobe od strane druge osobe", zaključio je.
