Dr. Ivo Josipović, predavač na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik stranke Naprijed Hrvatska, ostat će zabilježen kao izrazito popularan predsjednik u vrlo širokom spektru građana, ali i kao predsjednik kojem se znalo prigovarati da ne održava dovoljno kritički diskurs prema tadašnjem premijeru, Zoranu Milanoviću, lideru SDP-a, stranke iz koje je Josipović izabran.
Danas predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nastupa vrlo kritički prema aktualnom premijeru, Andreju Plenkoviću, lideru HDZ-a, stranke iz koje je predsjednica potekla i na čiju podršku mora računati i na budućim izborima, te smo s bivšim predsjednikom Josipovićem porazgovarali o realnim dometima kritike s te pozicije i o neslužbenim najavama moguće promjene izbornog modela za predsjednika države.
NET.HR:Kako komentirate odnos predsjednice Grabar-Kitarović i premijera Plenkovića u ovom trenutku? S obzirom na vaše iskustvo na funkciji predsjednika države - je li ona prešla granicu svojih ovlasti?
JOSIPOVIĆ: Predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Plenković, odnosno Vlada, u izrazito su lošim odnosima i to nije dobro za državu. Pri tome, predsjednica Grabar-Kitarović nije prešla okvire svojih ovlasti. Nije problem što ima određene inicijative i prijedloge, to joj je posao. Čak bih rekao, do sada je toga bilo premalo. Problem je u sadržaju njezinih zagovora i prijedloga kao i način kako u javnosti nudi svoje prijedloge. Predsjednica daje izjave i podržava implicite ili eksplicite prilično radikalne desne stavove. Ne izjašnjava se jasno o diskriminaciji manjina, čak je i potiče, recimo, onim izjavama o čokoladicama.
Brojne su nespretne i nesretne izjave koje je davala. Tu su i susreti i bliska druženja s osobama poput Bujanca, Mamića ili gospođe Markić, pogrešni stavovi o antifašizmu, ozbiljne pogreške u odnosu prema susjedima... Koliko je samo bilo njezinih nastupa i izjava nakon kojih se prosječni hrvatski građanin osjećao posramljeno!? Predsjednik ili predsjednica ima pravo progovarati o svemu, ali o kvaliteti njegovih ili njezinih intervencija ovisi kakvu će ocjenu dobiti. Zato predsjednici ne zamjeram to što je konačno počela izlaziti s inicijativama, već to što su često loše i što su plasirane na način koji jasno kazuje da je riječ o predizbornoj samopromociji.
NET.HR: Je li premijer Plenković trebao prihvatiti njezin zahtjev za tematskom sjednicom Vlade?
JOSIPOVIĆ: Nije sretno ustavno rješenje po kojemu predsjednica može tražiti sjednicu Vlade, a premijer to ne mora prihvatiti. Na žalost, to se uvijek interpretira kao patroniziranje Vladi od aktualnog predsjednika. Iako tako ne bi moralo biti. Zašto ne bi bilo suradnje? Pa to i jest duh ustavnih odredbi o odnosu predsjednika i Vlade. Mnogo bi bilo bolje, ili da predsjednica po Ustavu ne može tražiti sazivanje Vlade, ili da, pod određenim, vrlo restriktivnim okolnostima, njezin zahtjev obvezuje premijera. Na žalost, jedna potencijalno dobra institucija Ustava zbog taština i političke kulture koja u svemu vidi i očekuje neki sukob, ostaje neiskorištena.
NET.HR: Smatrate li da je predsjedničin sastanak sa Željkom Markić i timom koji je pripremao referendum bio dobar potez? Biste li i vi kao predsjednik postupili tako, razgovarali s ljudima koji najavljuju jednu takvu inicijativu?
JOSIPOVIĆ: Naravno da se susret koji je održan gotovo u tajnosti interpretira kao podrška nositeljima referendumske inicijative. Tome u prilog ide i naknadna, ali preuranjena izjava o tome da je volja naroda na strani referenduma. Zamisliv mi je susret nakon kojeg predsjednica jasno kaže da podržava ili ne podržava neku referendumsku inicijativu. Ali, ovako, svakom nepristranom susret izgleda kao implicitna podrška.
Osobno, iako se vidjelo da većina naginje podršci u onom referendumu o definiciji braka, na sam dan referenduma na naslovnici jednih dnevnih novina jasno sam, kao tadašnji predsjednik, rekao da ne podržavam predloženu odluku. U pogledu sadašnjih referendumskih inicijativa iz puno razloga bih postupio isto: u javnosti bih jasno naglasio da im se protivim i objasnio razloge.
NET.HR: Predsjednica je rekla da se neće miješati u referendum, ali je, zapravo, implicite podržala inicijativu.'Očito su građani davanjem potpisa za referendum pokazali da žele promjene, da žele da se na neki način malo protrese taj politički život u Hrvatskoj i političke elite', izjavila je. Njezin savjetnik za unutarnju politiku, Mate Radeljić, izjavio je da je potpisao za prvo pitanje. Kako vi komentirate takvo držanje o referendumu?
JOSIPOVIĆ: Ne jednom, predsjednica se pokazala kao zagovornica vrlo desnih političkih opcija, pa i diskriminatornih politika. Njezino držanje, kao i to da je barem dio inicijativa podržan od njezinih vodećih savjetnika, jasno govori da je predsjednici političko srce na desnoj strani, jako desnoj….. Je li to samo dodvoravanje potencijalnom biračkom tijelu ili je njezino stvarno političko uvjerenje, nije najvažnije. Političke posljedice su iste.
NET.HR: Govori se, doduše posve neslužbeno, da HDZ razmatra promjenu izbornog modela za predsjednika države, da se aktualizirao izbor u Saboru i smanjenje ovlasti predsjednika države. Vaš komentar?
Bila bi to velika pogreška. Mijenjati sustav i uskratiti građanima da neposredno biraju predsjednicu ili predsjednika kao osobu koja predstavlja državu i koja ipak, i s vrlo skučenim ovlastima sudjeluje u oživotvorenju načela podjele i međusobne kontrole vlasti, sasvim je pogrešno. U svim dosadašnjim ispitivanjima javnog mnijenja građani su uvjerljivo bili na strani neposrednog izbora predsjednika.
"Fikusizacija" predsjednika dokidanjem neposrednih izbora i daljnje smanjivanje ionako malih ovlasti u našoj bi političkoj kulturi ojačalo tendencije svevlasti premijera. Protiv sam toga i pitam zašto bismo prihvatili apsolutnu vlast osobe koja nije neposredno izabrana od građana, a bojali se vrlo skromnih ovlasti neposredno izabranog predsjednika? Nitko ne smije imati svu ili slabo kontroliranu vlast. Vlast treba dijeliti i kontrolirati.
Mislim da bismo vrlo brzo požalili kada bismo ukinuli neposredni izbor predsjednika. Uostalom, za loše stanje u zemlji ipak primarnu odgovornost snosi Vlada. To što mnogi danas ne odobravaju politiku koju vodi Grabar-Kitarović nije razlog za ukidanje ili drastičnu promjenu pozicije predsjednika. Može biti, naravno, razlog da se za nju ne glasuje na idućim izborima. Kada bismo ukidali institucije jer se nekome ne sviđa njihov rad, rekao bih da nijedna ne bi opstala.
