Besplatna sunčeva energija u ukupnoj potrošnji energije u Hrvtaskoj sudjeluje sa svega 0,3 posto, a mogla bi nas i ljeti hladiti, i zimi grijati. Posebice bi mogla pomoći kod onog dijela građana koji nemaju novca ra režije pa im ga plaća država. Tako, primjerice, Primorsko-goranska županija broji više od tisuću i pol kućanstava kojima je u 2016. godini isplatila gotovo milijun i pol kuna pomoći za nabavu drva za ogrjev.
"I umjesto da građanima, posebno siromašnijima, država omogući da 'love' besplatnu sunčevu energiju, u Hrvatskoj se godišnje troši 200 milijuna kuna na vaučere za struju socijalno ugroženima, 200 kuna po kućanstvu, i na županijska davanja za ogrjevno drvo. Novac za vaučere sakuplja se s računa svih potrošača električne energije, koji općenito za poticanje obnovljivih izvora godišnje daju milijardu i pol kuna, no od toga nemaju baš ništa. Tim se novcem potiče proizvodnja energije iz vjetrolektrana i drugih velikih proizvođača, od kojih krajnji potrošači nemaju ništa", upozorava bivši državni tajnik za energetiku, mostovac Ante Čikotić.
Zakon na saborskom čekanju
Stoga je u suradnji sa svojim kolegom Matom Rebićem, napisao prijedlog Zakona o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije te ga je KLub Mosta predao u saborsku proceduru. Kad jednom dođe na red, Čikotić vjeruje da će ga većina podržati jer koristi i potrošačima i instalaterima i državi.
Zamisao je da se, za početak 200 milijuna kuna, usmjeri na postavljanje fotonaponskih ćelija na krovove energetski siromašnih kućanstava, i tako im se omogući dugoročno potpuno besplatna energija. Investicija se, kaže Čikotić, isplati već kroz šest do osam godina, ovisno o podneblju, a onda narednih 25 do 30 godina kućanstvima daje potpuno besplatnu energiju.
"Kad bi taj, i novac namijenjen vaučerima za struju bio usmjeren u postavljanje mikrosolara, godišnje bi ih moglo biti postavljeno na 8.000 do 10.000 kućanstava, što znači da bi kroz tri godine riješeno bilo kompletno energetsko siromaštvo u Hrvatskoj", računica je koju Čikotić iznosi za Novi list. Pritom ističe kako bi se te "male elektrane" mogle postavljati na krovove i obrta i zgrada.
Dodaje kako bi uključujući se u projekt koristi imao i HEP koji bi dobivao viškove proizvedene energije ljeti i struju više ne bi morao kupovati na tržištu i uvoziti.
Svoju ideju Čikotić već pokušava oživjeti u Splitu i Rijeci gdj eo njoj razgovara s lokalnim čelnicima.
