Bit će oko Agrokora dosta veselo, a to veselje ćemo prokomentirati s našim gostom kojeg dugo, dugo niste vidjeli, ali nešto stariji gledatelji ga se sjećaju kao ministra gospodarstva u Vladi Zlatka Mateše između '97. i 2000. godine, čovjeka iz biznisa i od biznisa, riječ je o g.Nenadu Porgesu.
Što kaže vaše iskustvo, znanje i godine mudrosti, hoće li ova priča s Agrokorm što se tiče biznisa i ekonomije imati happy end, hoće li Agrokor i svi koji o njemu ovise, sretno preživjeti ovo čistilište kako ga je nazvao premijer Plenković?
Purgatorij će proći ali u kojem stanju teško je zaključiti. Nisam odviše optimističan. Htio bih nešto optimistično reći, ali mislim da će završiti razmjerno ružno. Završit će dugotrajnim procesima. Imate dvovisinske razboje kad je riječ o vjerovnicima. Zbog cijelog niza razloga Agrokor kao sustav teško da je održiv. Na kraju krajeva, to niti nije logički složen koncern, djeluje više kao investicijski fond i zbirka tvrtki. Pritom nisam niti ironičan, niti posprdan. Neke od perjanica imaju sve pretpostavke da prežive, ali u rukama vjerovnika je ključni dio priče i staze kojom bi trebalo kročiti.
Predsjednica kaže da ne bi trebalo, premijer da neće teret pasti na leđa poreznih obveznika. Je li to tako?
Nije moguće izbjeći. Osobno mislim da je lijepo to čuti. Ali da je jako hrabro, pa čak i da imate ozbiljnu kristalnu kuglu, a nemate, znate što će se događati. Sami ste počeli ovaj dio emisije da se već tresu neke tvrtke u okolini. Mi ne govorimo isključivo o izravnim troškovima, ali i neizravnim - Sokol Marić, Niva, Granolio, AVT, neke banke, Hrvatska poštanska banka na kraju krajeva. To će sve rezultirati pritiskom i na proračun. Nažalost, mislim da će to biti vidljivo u godinama koje dolaze. Dovoljno sam star da ne doživim ishod nakon 20 godina, možda.
Da ste na mjestu Martine Dalić biste li uopće išli na Lex Agrokor ili biste to prepustili redovnom stečajnom postupku ili predstečajnoj nagodbi?
Ne zavidim gospođi Dalić. Ona je vrstan ekonomist i ekonometričar. Razumije procese i sustav. Međutim, nisam uvjeren da je to bilo jedno jedino rješenje koje je stajalo na raspolaganju. Po isteku trajanja Lex Agrokroa teoretski se može produžiti za ona tri mejseca, pa možda čak i duže, no to ovisi o zakonodavnom dijelu vlasti. Nisam siguran da dijelovi sustava neće završavati na steačju, prema tome i stečajni zakon će trebati eventualno prilagoditi tako golemom predmetu.
Cijeli intervju pogledajte u videu.
