Za dvije godine Hrvatska bi mogla početi koristiti eure. Papirnati novac u svim je zemljama isti, ali zato svaka zemlja na kovanicama ima svoje simbole.
Finci recimo među ostalim imaju močvarnu jagodu, Irci harfu, Talijani Da Vincijev crtež, Nijemci orla. Slovenci lipicanere, a što će biti motiv na hrvatskom euru? To se još uvijek ne zna, komisija koja o tome odlučuje tek se počela sastajati. Mi smo zato vas pitali što biste stavili na kovanicu, a imamo i Direktov prijedlog.
Slavuj. Tuna. Medo i naravno Kuna. Uskoro ćemo ovom društvu reći zbogom jer stiže eurokovanica, ali još pod upitnikom motiva koji će predstavljati Hrvatsku.
Mišljenje građana o budućim hrvatskim simbolima na eurima
Upitali smo građane koje će se ovoga puta pitati što žele na drugoj strani medalje odnosno kovanice, ali oni s kojima smo razgovarali uglavnom nisu za promjene flore i faune kao simbola Hrvatske.
"Duhan i ribica. To su mi najdraže stvari. To bi htio da ostane na eurokovanici" kaže Dalibor Kušinić.
"Ovako kako je, to je to. Imamo more, imamo Liku, ptičice, sve imamo. Nek' tako i ostane", smatra Dubravka Stojanac.
"Medo za prvu ruku. Zbog čega? Zato što je jedinstven. To bi bilo jedino za", kažu Vlado i Gabrijela Ninić.
Sve je na Ministarstvu financija i HNB-u koji je oformio Komisiju. Dok se čeka natječaj, 16 članova na sjednicama kuje planove uoči kovanja novčića. Pola godine prije uvođenja eura može početi proizvodnja i to najvjerojatnije, tradicionalno u Hrvatskom novčarskom zavodu.
"Cijeli postupak pripreme nacionalne strane eurokovanica traje oko godinu i pol dana i prilično je zahtjevan što u pripremi likovnog rješenja odnosno odabira motiva pa do same izrade koja je tehnički zahtjevna", objašnjava Tihomir Mavreček, izvršni direktor Sektora za gotov novac u HNB-u
Pitanje je i hoće li motivi biti zadani s obzirom na vrijednost novca ili će umjetnici od dizajnera, likovnjaka, kipara do kreativnih timova imati potpunu slobodne ruke.
"Motiv može biti i osoba i neka građevina, može biti državni simboli poput grba ili mape Republike Hrvatske", kaže Mavreček.
Kako se kovanicama predstavljaju druge zemlje
Jedan euro u Austriji poznat je po Mozartu, u Estoniji na svim kovanicama je geografski prikaz te zemlje, u Njemačkoj 10,20 i 50 centri čuvaju Brandenburška brata. U Italiji se diče poznatim crtežom Leondarda da Vincija s idealnim proporcijama tijela, a u Sloveniji motiv dva konja lipicanca. Španjolci imaju profil Miguela de Cervantesa, oca španjolske književnosti, Irska ima keltsku harfu, a dva eura u Finskoj krase plod i cvijet močvarne jagode.
Upravo proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca bave se numizmatičari poput Zlatka Viščevića. On smatra da ne bi trebali preslikati ni velebitsku degeniju ni kukuruz ni medu ni slavuja na eurokovanicu.
"Moje mišljenje je da budući da smo mi uglavnom turistička zemlja i svi nas nekako prepoznaju kroz taj turizam da nekako te neke najznačajnije stvari što turisti mogu vidjeti da se to stavi na novac", kaže stručnjak za numizmatiku.
'Simboli države nisu dobro dizajnirani'
Na natječaju za kunu koja se tada zvala kruna sudjelovao je poznati dizajner Boris Ljubičić. No, nije prošao. Ni on nije za dosadašnje motive već sasvim nove.
"Sigurno nisu te razne životinjice i biljke i tako dalje jer to imaju i drugi i to ne predstavlja neku određenost države. Mora biti određenost države, neću ništa drugo reći", rekao je Ljubičić.
Ljubičić smatra da simboli države nisu dobro dizajnirani. Kaže kako Hrvatska nije uspostavila svoj pravi vizualni identitet pogotovo za međunarodnu komunikaciju i dodaje da smo "čak i dresove izgubili, oni zapravo više nisu vidljivi i naši".
Dok se još bruse detalji, svoje prijedloge za hrvatski euro imamo i mi. Nominacije RTL Direkta su: Nikola Tesla, Franjo Tuđman, Janica Kostelić, Otok Galešnjak, Penkala, Kravata, Dalmatiner.
EU kovanice prvi put u upotrebu ušle su 1999. godine, a kod nas bi s novim vizualnim cro identitetom mogle zveckati najranije 2023. godine.
