U Lici nema vode, u Istri nema vode, čeka nas val ekstremne vrućine, suša je, a kiša nije na vidiku. Gost RTL Direkta bio je Danko Biondić, voditelj Sektora razvitka u Hrvatskim vodama.
"Stanje nije alarmantno. Stanje je pod kontrolom. Zadnji put je ovako sušno bilo 2012. godine. Također je pala izdašnost izvora zbog suše. što nije bilo oborina. Različito je danas. Akumulacija koja je ključni objekt vodoopskrbnog sustava Istre imala je 2 milijuna kubika vode manje nego što je danas u akumulaciji. Prema tome, uz određene mjere koje se u Istri provode, kako imam informaciju, prilično uspješno. Prema podacima istarskog vodovoda potrošnja je pala 13 do 14 posto što nije beznačajno. Uz akumuliranu vodu i postojeće izvore i nadu da sušno razdoblje neće dovijeka potrajati ne očekujemo nikakve alarme i očekujemo da će se turistička sezona normalno i nesmetano odvijati", rekao je Biondić.
Kaže i da suša nije ništa neuobičajeno. Dapače, prirodna pojava.
"Suša je prirodna pojava, dakle ništa neuobičajeno, povremeno, ciklički bude intenzivnija kao što je ove godine. S jedne strane je to, jasno je da zbog nedostatka oborina izdašnost vode pada. Isto tako, zbog povećanog broja ljudi, turizma, zbog ulaganja i u akva turizam i bazene, što treba pozdraviti. Ne može se razvijati turizam bez takvih stvari. Ako netko želi kvalitetnije goste, veće platežne moći, to vjerojatno mora imati (bazen). Gost veće platežne moći to traži. Na nama je da u takvim uvjetima, kada se to poklopi sa sušom da se dobro upravlja vodama i vodoopskrbnim sustavima."
Na pitanje jesmo li mogli nešto drugo napraviti i jesmo li se dobro pripremili, odgovara:
"U ovom trenutku nismo ništa drugo mogli napraviti. Pošto kiša nije dugo padala, to nije par mjeseci. Morate znati da Hrvatske vode čija je to zadaća i vodoopskrbna poduzeća sustavno rade po čitavoj državi, velika su ulaganja u kvalitetniju vodoopskrbu. To nas i prisiljava, ne samo naše potrebe nego i obveze prema Europskoj Uniji. Ona je donijela preinaku direktive o vodi za ljudsku potrošnju kojom naglašava dostupnost zdravstvene ispravne vode za piće za sve skupine"
Na pitanje jesu li redukcije moguće u ostatku Hrvatske?
"Negdje su moguće. Ranjiva područja prvenstveno su krška područja s izvorištima koja imaju relativno male slivove, imaju malu akumulativnu sposobnost u podzemnim pukotinama. Drugo je ranjivo u panonskim i peripanonskim područjima. To su izvorišta s manjim slivovima na kojima nema akumulativne sposobnosti. Kad imate velike slivove tu imate prirodnu akumulativnu sposobnost podzemlja i kada padnu velike kiše dio voda se akumulira i postupno istječe na izvorištima. Ako je sliv relativno mali, tu može doći do problema. Istra je posebno ranjiva jer ima nekoliko izvorišta vode, međutim opet nema velike slivove s većom akumulativnom sposobnošću. Što se tiče ostalog krškog dijela, najmanja mogućnost je tamo gdje su veliki izvori i velike rijeke. Dalmacija ima Zrmanju, Krku, Neretvu, ima velike rijeke, velike izvore poput Jadra. Neće biti problema. Rijeka ima izvore i u gradu i u zaleđu. Moguće su i na manjim slivovima panonskih i peripanonskih područja. Opet ne veliki gradovi koji su najviše u savskom i dravskom aluvionu. Primjerice Zagreb koji crpi podzemnu vodu iz zagrebačkog vodonosnika", kazao je Danko Biondić za RTL Direkt.
