Znate li što je biodinamičko vino? Nastaje spajanjem proizvodnje sa zaštitom okoliša, a postaje i sve češći odgovor na klimatske promjene. Ne samo u svijetu, već i u Hrvatskoj. RTL-ov reporter Ivan Dobran bio je u jednoj od vodećih istarskih biodinamičkih vinarija.
Podno Motovuna nalazi se jedno od najvećih hrvatskih biodinamičkih imanja iz čijeg podruma na godinu iziđe oko 60 tisuća boca biodinamičkog vina. Više nego proizvodni proces, kaže vlasnik Mladen Rožanić, to je filozofija života.
„Spoznaja i sigurnost onoga što unosimo u naš vlastiti organizam,
ja mislim da je to užasno vrijedno. Za mene je vino hrana, nije
alkoholni napitak, hrana s najdužom poviješću naše civilizacije i
najstarijim zapisima“, kazao je Mladen Rožanić, , biodinamički
vinar.
Poput ekološke poljoprivrede, biodinamika koristi samo prirodna
sredstva, ali k tome detaljno prati i mjesečeve mijene. Vino se
ne filtrira već odležava najmanje sedam godina.
„Nažalost danas možemo reći da je još uvijek 99% svjetskog
vinarenja industrijsko vinarenje. Ono radi sa svojim
tehnologijama, ono ima podršku u kemijskoj industriji i na žalost
to je jedan začarani krug koga mi ne vidimo kao budućnost
poljoprivrede“, rekao nam je Mladen.
Od 50-ak biodinamičkih imanja u Hrvatskoj, njih 20 nalazi se u
Istri. Kako bi privukli više poljoprivrednika, redovito održavaju
besplatne radionice. Prelazak na biodinamiku traje 2 do 3 godine.
„Bit svega je da se kroz neko druženje, kroz neku solidarnost,
razmjenjuju iskustva, razmjenjuju preparati, razmjenjuju sadni
materijali i praktički činimo jednu malu zajednicu ljudi koji
misle slično“, objasnio je Stjepan Mraković,
tehnički voditelj podruma.
No mala zajednica ubrzano raste. Od 1. siječnja 2022. Europska
komisija donosi novu direktivu za ekološku i biodinamičku
poljoprivredu.
„Što znači da u zelenom planu europske komisije 25%
poljoprivrednih površina da budu pod ekološkom proizvodnjom, a to
će značiti našim ekološkim proizvođačima veliku podršku u budućem
programskom razdoblju“, kazao je Ezio Pincan,
pročelnik za poljoprivredu Istarske županije.
Uz dobru kapljicu, savjesni poljoprivrednici tako mogu pomoći
očuvanju prirodnih resursa i usporavanju klimatskih promjena.
