Na današnji dan prije 31 godinu krenula je tzv. balvan revolucija. Tog dana počela je oružana pobuna dijela hrvatskih Srba protiv hrvatskih vlasti izabranih na prvim višestranačkim izborima i to blokiranjem prometnica oko Knina i Benkovca.
Balvan revolucija tako je i dobila naziv jer su cestovne barikade napravljene od balvana i velikog stijenja. Sve se događalo u špici turističke sezone.
Prije toga, najavljen je referendum o odcjepljenju, a Srbi su u Kninu 1. srpnja osnovali tzv. Srpsku Autonomnu Krajinu. Razlog za balvan revoluciju pobunjeni Srbi pronašli su u pokušaju Ministarstva unutarnjih poslova RH da zbog najavljenog referenduma o odcjepljenju, oduzme oružje rezervnom policijskom sastavu na području gdje se prijetilo pobunom – u Kninu, Benkovcu, Obrovcu i Gračacu.
Prve barikade su napravljene u okolici grada Knina, a kasnije u još nekih mjesta u sjevernoj Dalmaciji. U poslijepodne 17. kolovoza 1990. godine predsjednik Skupštine općine Knin Milan Martić je proglasio ratno stanje, a Štab za obranu grada proglasio je pripravnost građanima na oružani sukob.
Toga dana specijalci iz zadarskog MUP-a uspjeli su odnijeti jednu količinu automatskog oružja iz benkovačke policijske stanice. Oružje pak iz arsenala u Obrovcu i Kninu predano je stanovnicima tih mjesta i nastaju tako prve barikade po lokalnim cestama.
Uz barikade bile su postavljene oružane straže, koje su onemogućavale ikakav pokušaj prolaska, odnosno svim vozilima hrvatskih registracijskih pločica.
Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju.
Prijetnja JNA
MUP Hrvatske pripremio je tri helikoptera sa specijalim snagama koje su istog dana poletjele iz Lučkog prema Kninu, radi deblokade cesta i uspostavljanja redarstvene vlasti. Tijekom leta helikoptere su iznad Ogulina presrela dva zrakoplova MIG-21 Ratnog zrakopolstva JNA, i pod prijetnjom obaranjem MUP-ovi su se helikopteri morali vratiti na svoju polazišnu točku.
Nastojanje hrvatske policije da na pobunjenom području uspostavi javni red i mir onemogućila je JNA, uz prijetnju oružanoga djelovanja. Svojim uplitanjem u ovu krizu JNA je pokazala pristranost, a isto tako je prekoračila svoje ovlasti jer za takvu intervenciju bilo je potrebno dopuštenje od Saveznog predsjedništva Jugoslavije, kojeg nisu imali. Svojom pristranošću JNA je dala do znanje pobunjenicima da imaju saveznika na svojoj stani u kojem se mogu pouzdati u svojoj borbi s legitimnim hrvatskim vlastima.
Usporedno s podizanjem barikada, Srpsko nacionalno vijeće najavilo je da će raspisati referendum o autonomiji Krajine. Zakonom o državnim praznicima Republike Srpske Krajine 17. kolovoza, dan kada je počela oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, proglašen je državnim praznikom RSK – Danom ustanka srpskog naroda.
Srpska se pobuna pretvorila u krvavi rat, a završila je gotovo pa točno pet godina kasnije akcijom Oluja u kojoj su oslobođeni okupirani dijelovi Hrvatske. Istočna Slavonija i Baranja reintegrirane su 1998. godine.
