Upitan o zaključcima posjeta čelnika pet sindikalnih središnjica Pantovčaku vezano za njihovu inicijativu da se zbog izmjena Zakona o radu pristupi referendumu, predsjendik republike Ivo Josipović odgovario je kako je "referendum legitimni mehanizam, a legalnu metodu koju izaberu sindikati treba podržati". No, kazao je kako je želio čuti kakva je pozicija sindikata ZOR-a i kako se uklapaju u reformska nastojanja Vlade i da smatra kako je potrebno voditi dosljednu brigu za radnička prava.
"Danas su radnici zaista ugroženi, a postoji i strah sindikalnog organiziranja kod privatnika. Treba im potpora jer zaslužuju afirmaciju", kaže Josipović. Kazao je i kako treba stati na kraj bezakonju koje se susreće u tvrtkama - od neplaćanja doprinosa do neisplate plaća, štoviše, smatra da treba postati kazneno djelo neisplate plaća kako bi se kaznili poslodavci koji mogu, a ne ispunjavaju obveze prema radnicima.
"Složili smo se da postoji prostora za pregovore i da treba nastaviti pregovore s vladom", kazao je Josipović, a na pitanje hoće li potpisati inicijativu za referendum, kaže kako će znati nakon pregovora Vade i sindikata.
"Bila bi šteta da Hrvatska uđe u fazu nestabilnosti i socijalnih nemira. Treba vidjeti ima li točka kompromisa. Podržavam zaštitu radničkih prava i zasigurno izmjene ZOR-a jesu restriktivne prema radničkim pravima. No, vezano za vječito trajanje kolektivnih ugovora treba vidjeti može li se to kvalitetnije ugovoriti", odgovor je Ive Josipovića.
'Poslodavci se ne protive uvođenju poreza na imovinu i kapitalnu dobit'
Upitan ima li Hrvatska udruga poslodavaca prevelik utjecaj na Vladu, s obzirom da iz HUP-a dolazi i Đuro Popijač, ministar gospodarstva kazao je da bi se to isto moglo reći i za njega s obzirom na njegov Gospodarski savjet. Istaknuo je kako je nužno da Vlada čuje i jednu i drugu stranu kako bi se rasteretilo zapošljavanje, ali da se treba ozbiljno raspravljati o uvođenju poreza na imovinu ili kapitalnu dobit.
"Bit ću indiskretan, o tome se razgovaralo na mom Savjetu za gospodarstvo, i oni kojima bi ti porezi išli na teret nisu protiv", kaže Josipović. Dodaje da se "nikoga ne smije 'oderati' već se o tim temama treba ozbiljno raspravljati."
"Hrvatska kojoj u Ustavu piše da je socijalna država nema prevelike izdatke za socijalna davanja. Problem nisu samo rashodi, nego je pitanje imamo li dovoljno prihoda", kaže predsjednik.
'Preferiram arbitražu'
Komentirajući rezultate slovenskog referenduma u nedjelju, Josipović je kazao da je sam preferirao arbitražu kao način rješavanja graničnog spora između Hrvatske i Slovenije.
"Kad je Sabor odlučio da će na taj način spor biti riješen, ja sam se priklonio", kazao je Josipović u emisiji "S predsjednikom na kavu", dodajući da Hrvatska ima sjajnih pravnika iz međunarodnih prava mora te da je u ovom vremenu kojeg imamo nužno staviti glave na kup i pronaći najbolje rješenje.
'Dodik se prvi puta založio za cjelovitost BiH'
Na pitanje je li večera s premijerkom Republike Srpske Miloradom Dodikom bila neophodna, Josipović je ustvrdio da je taj susret bio plodonosan te da nije moguće naći sporazum ako ne razgovara, ne samo sa političarima srpske, nego i bošnjačke nacionalnosti.
"Dodik je za vrijeme mog posjeta po prvi put rekao da se zalaže za cjelovitost Bosne i Hercegovine, pozvao je Hrvate da se vrate, garantirao im sigurnost, posjetili smo stratišta žrtava i jedne i druge strane", odgovorio je Josipović dodajući da je primio brojna pisama podrške vezano za taj postupak. Nije li upravo RS najzaslužnija za zločine na području BiH, upitan je zatim.
"Politike su zaslužne i za dobro i za zlo, no vrijeme je da se okrenemo budućnosti", odgovorio je dodajući da to ne znači da će se zločini zaboraviti, jer se on zalaže za to da svaki zločinac bude kažnjen.
'Nije to puka matematika - koliko para ima u proračunu'
Nije htio ocijeniti rad Vlade, ali je kazao kako je u Hrvatskoj u zadnjih godinu dana stvorena "bitno drukčija klima u progonu kriminala povezanog s vlašću" što je "apsolutno pozitivno".
Što se tiče izlaska iz gospodarske krize, Josipović smatra da smo "tu na početku puta" i da zna da će ova godina biti teška.
Poziva Vladu da obrati više pozornosti socijalnom aspektu pri rješavanju krize: "Nije to puka matematika - koliko će biti para u proračunu. Pitanje je kako teret krize pravedno rasporediti. Im dosta prostora za inzistiranje na socijalnoj pravednosti".
Nije htio kazati vjeruje li ili ne u Vladinu ispriku da nije zadala rok 1. lipnja za plaćanje svih dugovanja države i državnih firmi, nego je ustvrdio da Vlada mora provesti sve što je obećala i što prije provesti sve zacrtane mjere.
Hoće li Vlada poslušati glas naroda?
I dalje smatra da Registar branitelja treba objaviti jer to podržava 80 posto stanovništva Hrvatske, kao i većina branitelja koja traži da se napravi kategorizacija jer im je dosta toga da ih nitko ne poštuje.
"Sada je na Vladi koja predlaže zakone hoće li se čuti glas naroda", kazao je, dodajući da i sam ima dileme oko objave osobnih podataka, no da bi se moglo postići da i "vuk bude sit i ovce na broju".
Nije htio suditi o HSS-ovom prijedlogu da se umjesto 11 izbornih jedinica uvede pet dok ne bude upoznat s detaljima. "Izbornom zakonodavstvu treba pristupiti s velikim oprezom da ne bi došlo do inženjeringa i oko njega je potrebno postići nacionalni konsenzus", zaključio je.
Smatra i da Hrvatskoj nije potreban zakon o žrtvama zločina komunističkog režima jer imamo dovoljno mehanizama za reakciju na svaki zločin.
Prethodni članci:
arti-201006070402006 arti-201006040566006 arti-201006070580006
