Uvodi se porez na nekretnine! Svi će detalji te nove Vladine reforme biti poznati u ponedjeljak. RTL je doznao koliko ćete plaćati porez za vikendice, apartmane i prazne stanove.
Još od 2023. godine na snazi je odluka o porezima na kuće za odmor. Taj se porez plaća od 0,60 do 5,00 eura po četvornom metru korisne površine kuće za odmor. Visinu poreza na kuće za odmor propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Prema zakonu se ne plaća porez na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja, prirodnih nepogoda, starosti i trošnosti niti kada su u tim kućama smješteni prognanici, izbjeglice ili djeca u dobi do 15 godina.
A o nekretninama, odlukama Vlade i ima li koristi od uvođenja poreza na nekretnine, razgovarali smo s Gojkom Bežovanom, redovitim profesorom socijalne politike na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i velikim zagovornikom politike priuštivog stanovanja.
"Mi već imamo taj izvjestan porez na kuće za odmor. Očito bi trebalo više voditi računa da vlasnici tih objekata plaćaju porez. Imamo izvjesnu praksu i evidenciju, a to je naplata poreza na kuće za odmor. Naši su sugrađani koji su imali vikendice na Krku, najviše ondje, prijavili su tamo prebivalište, pa je 2001. ondje porastao broj stanovnika kako ne bi plaćali porez na vikendice", objašnjava Bežovan.
Gotovo 600 tisuća stanova u Hrvatskoj zjapi prazno. Bežovan nudi rješenje za tu kaotičnu situaciju i ističe da to nije samo hrvatski problem.
"Tim se problemom bave i Italija, Španjolska, Francuska i Portugal. Mnoge se zemlje bave time i sada. Da bismo razumjeli zašto su neki od tih stanova prazni, morali bismo imati neke uvide koji nam daju odgovor na to pitanje - zašto su prazni. Možda jedan dio nije nastanjiv, možda je jedan dio u obiteljskim sporovima. Postoje i mjesta slabije potražnje poput Slavonije, negdje u Lici i Banovini i slično. Trebalo bi na razini grada napraviti odgovarajući uvid da se vidi koji dio stambenog prostora je prazan i koji bi dio tog stambenog prostora mogao biti nastanjen. Također, dogovoriti i pod kojim bi se uvjetima moglo razgovarati, potaknuti ili natjerati vlasnike da daju te stanove u najam", predlaže Bežovan.
Bežovan napominje da postoji i jedan dio poslovnog prostora koji bi se mogao prenamijeniti za stambene svrhe, a koji je prazan. Taj se prostor, tvrdi Bežovan, više neće staviti u funkciju inicijalne namjene. Ističe da su to nekada bile male trgovine i mali obrti koji su se zatvarali nakon izgradnje trgovačkih centara, a sada su prazni. "Druge zemlje potiču vlasnike takvih prostora da ih nekako obnove i da budu odgovarajući za stanovanje, pa ih daju u najam. Dobiju povoljne kredite uz uvjet da onda taj prostor, kao stambeni prostor, daju u najam", objašnjava Bežovan. To bi bilo svrhovito, napominje i tvrdi da mnoge zemlje to rade, a u Zagrebu bi se moglo naći nekoliko stotina takvih stambenih jedinica.
'Kada su vidjeli kako igledaju naše zgrade...'
Novosti se odnose i na one koji svoj stan žele kratkoročno iznajmljivati ili biti najmodavci stranim radnicima. U tom slučaju će morati prikupiti 80 posto suglasnosti suvlasnika zgrade. U slučaju da netko želi iznajmiti svoj prostor za potrebe turističke djelatnosti, ista pravila vrijede i za njega, ali morat će svoju namjeru predstaviti nadležnom upravnom tijelu za turizam lokalne jedinice tako da podnese zahtjev uz suglasnost suvlasnika.
"Ja bih zagovarao da treba imati suglasnost svih suvlasnika jer je kućni red ključna stvar u svakoj zgradi. On jamči izvjesnu sigurnost i kvalitetu života. Davanjem nekih stanova i prenamjene stanova u apartmane dovodi se u pitanje kvaliteta života ljudi i njihova sigurnost", napominje Bežovan.
A još jedna od promjena o kojoj se puno priča je zatvaranje balkona. Stanari bez odobrenja više neće moći samostalno pregrađivati, natkrivati ili zatvarati balkone. Mnogi su već neovlašteno proširivali svoje prostore ne mareći ni za estetiku. Za one koji, ako te izmjene stupe na snagu, svejedno budu širili svoje prostore, kazna ide i do pet i pol tisuća eura. "Tek ćemo vidjeti kako će to izgledati. To su velike i dobre ideje. Vidjet ćemo kako će se to moći provesti", kaže Bežovan o prijedlogu za kažnjavanje onih koji zatvaraju balkone.
"Moji kolege iz svijeta - Velike Britanije, Francuske, Nizozemske i Španjolske, kada su došli i vidjeli kako izgledaju naše zgrade sa zatvorenim prozorima, pitali su me postoji li tu neki komunalni red kojim je to uređeno", priča Bežovan i dodaje da nije riječ uvijek samo o estetskim razlozima.
Ministar mirovinskog sustava Marin Piletić nedavno je govorio i o porezu na nekretnine. To bi trebao biti jedan od dijelova porezne reforme. Bežovan na to ističe: "Nikad jedna mjera ne rješava sve probleme", nastavlja da je uvođenje poreza na nekretnine jedna od stvari na dnevnom redu, ali da će procijeniti vrijednost nekretnina i na temelju toga razrezati cijenu porezom - biti jako velik izazov.
Na kraju, Bežovan napominje da Hrvatska za Europom kasni najmanje pet godina u tom području. On već dugo vremena, tvrdi, zagovara da treba zaustaviti turistifikaciju i financijalizaciju stambenog fonda. U tom bi se području Hrvatska trebala ugledati na Sloveniju jer tamo, kaže Bežovan, nitko ne može dati stan u najam ako nema privolu svih suvlasnika u zgradi. "Vidjet ćemo kako će sve to biti kada se zakon usvoji i kada se počne provoditi", napominje Bežovan. Zaključuje da je tema nekretnina jedna od onih za koju bi trebalo organizirati širu, javnu raspravu.
POGLEDAJTE VIDEO: Iznajmljivači u šoku nakon porezne reforme
