Bivši čelnici Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje priznaju kako je jedna od glavnih demografskih mjera, ona o većem broju primatelja dječjeg doplatka propala, a to pokazuju i brojke. Naime, samo 40.000 nove djece prima dječji doplatak, iako je bilo osigurano oko 400 milijuna kuna i blaži kriteriji, koji bi omogućili primanje te novčane naknade za 150.000 djece.
"Taj zakon je pokazao da ipak nije donio planirana očekivanja, ali to se može popraviti", rekla je za RTL bivša ministrica demografije Nada Murganić, dok je bivši ravnatelj HZMO-a i novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović dodao: "Pa mislim da je... nije polučila dovoljno dobar rezultat".
Loši cenzusi
Pomoćnik ministrice demografije Ivica Bošnjak, smatra da mjere ipak nisu podbacile, dok demograf Stjepan Šterc misli da je u demografskoj revitalizaciji Hrvatske podbacila cijela izvršna vlast. Prošlogodišnji Zakon o dječjem doplatku ublažio je kriterije za njegovo dobivanje, no dok je MDOMSP podizao cenzuse, Ministarstvo financija je podiglo neoporezivi dio plaće, što je rezultiralo krahom ove mjere.
"Što je dobro, da su ipak i plaće rasle, i zbog toga taj cenzus na neki način nije dobro ciljan", navodi Murganić.
No, cenzusi se nisu mijenjali jedanaest godina, pa se broj korisnika dječjeg doplatka gotovo prepolovio. Popravljanje slike primatelja dječjeg doplatka i same mjere bit će jedan od prvih zadataka nove ministrice demografije, Vesne Bedeković.
"Sve ovo što sad imamo su relevantni pokazatelji na temelju kojih se vrše analize kako bismo dohodovni cenzus korigirali, odnosno povećali", kaže Bedeković, a njen savjetnik Bošnjak dodaje: "Pa o tome ćemo, rekao sam, nakon što budemo pratili trend broja korisnika koji je veći za 40 tisuća korisnika"
Pametnija porezna politika
Demograf Šterc tvrdi kako dječji doplatci od 300 kuna neće postići veći natalitet ni zadržati mlade, a Vladi savjetuje pametnije planiranje poreznu politiku, a kao primjer naveo je Poljsku.
"Ona je ukinula porez na dohodak za mlade zaposlene ljude starosti do 30 godina. Zašto oporezuju dječju hranu, zašto trudnice recimo plaćaju gradski prijevoz, itd. Znači to su mjere koje su jednostavne i lako ih je donijeti", napominje Štrec.
No takve mjere bi se trebale donijeti u međuresornoj suradnji, a naročito sa sektorom financija, kako bi se izbjeglo ponavljanje situacije.
