U trenutku kada je jasno da procjepljivanje građana s dvije doze cjepiva nije dalo zadovoljavajući postotak koji bi jamčio kolektivnu sigurnost i kada se građane pokušava potaknuti na uzimanje i treće doze, ministar zdravstva Vili Beroš dao je neobičnu izjavu.
On je na pitanje hoće li se cijepiti booster dozom, iako je već dvaput cijepljen, a i prebolio je covid-19, poručio da se nedavno testirao te da ima vrlo visok broj antitijela, zbog čega mu dodatno cijepljenje nije preporučeno. "Međutim, kada to struka procijeni, nemam nikakvih problema ponovno se testirati i cijepiti", dodao je Beroš.
Testiranje prije boostera
Index je tražio pojašnjenje njegove izjave. Upitali su ministra kojim se testom testirao, koliko ima antitijela i bi li svakome preporučio testiranje na antitijela prije booster doze.
"Imam oko 40.000 antitijela, ali vrijednosti se razlikuju ovisno od testa do testa. Struka će odrediti kako dalje. Moje mišljenje je da, s obzirom na to da nema kontraindikacije za primjenu cjepiva s obzirom na količinu antitijela, a poglavito u kontekstu dolaska omikrona, ipak ne bi trebala biti preporuka da se testira na antitijela prije booster doze", pojasnio je Beroš.
Imunolozi tvrde da je docjepljivanje booster dozom potrebno šest mjeseci nakon primitka druge doze. Prije nekoliko dana, Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučio je uzimanje booster doze tri mjeseca nakon druge doze. Pitanje je, dakle, kada je pravo vrijeme za docjepljivanje? Struka tvrdi da testovi na antitijela ne mogu dati odgovor.
"Ja svojim pacijentima savjetujem da se svakako cijepe booster dozom. Po meni i po službenom stavu HZJZ-a ne propisuje se serološko testiranje na antitijela prije docjepljivanja booster dozom. Stvar je u tome što nitko nikad nije napisao koliko je antitijela gornja, a koliko donja granica da bi se znalo po tome koliko je antitijela potrebno imati, pa da se ne treba uzeti booster doza. Brojne su metode i granične vrijednost", objasnio je za Index predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva, Miroslav Venus.
Kvantiteta, ali ne i kvaliteta
Dodaje kako se klasično serološko testiranje radi da bi se osobi moglo reći koliko ima antitijela, ali ne i koliko su ta antitijela dobra, odnosno kvalitetna za obranu od zaraze.
"Da bi se to postiglo, treba još napraviti neutralizacijski test, a to se ne radi rutinski. Ako imate velik broj antitijela, onda je sigurno da će većina biti dobra, ali koliko je to zapravo sigurno ili ne, nitko još nije rekao. Ključno je da se kaže da moramo ujednačiti metodu, npr. ako imate 100 i više antitijela, da to onda znači da imate zaštitu, a ako imate manje, onda ne. Problem je što to nije utvrđeno", naglasio je Venus.
Pojasnio je da je svakako preporučljivo uzeti booster dozu, jer se nitko ne može predozirati antitijelima. Osvrnuo se i na ministrovu izjavu. "Ministar ima svog liječnika, vjerojatno su mu preporučili što treba učiniti. Ja svakako svim svojim pacijentima preporučujem da se docijepe booster dozom", poručio je Venus.
Nedefinirani standard
Niti u Njemačkoj, stručnjaci ne preporučuju testiranje na antitijela za opću upotrebu. Stručnjaci naglašavaju da takvi testovi pomažu samo podložnima zarazama ili imunokompromitiranima da provjere učinak cjepiva na njihov imunitet.
Njemački imunolog Carsten Watzl tvrdi da će booster doza obnoviti razinu imuniteta i omogućiti još djelotvorniju zaštitu. "Svaki put kada imunosni sustav dođe u doticaj s uzročnicima bolesti ili cjepivom, on postaje snažniji i izdržljiviji", objašnjava Watzl.
Ipak, ako se netko odluči testirati na antitijela, bitno je da metoda testiranja omogućuje usporedbu. Preporuča se standard WHO-a koji mjeri jedinice antitijela u mililitru krvi, no u tom standardu ne postoji granica iznad koje se osoba smatra zaštićenom od zaraze, piše Index.