Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove godine. Procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u prvom tromjesečju 2017. realno veći za 2,5% u odnosu na isto tromjesečje 2016.
Ovo je već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine.
PROČITAJTE VIŠE:
>> Utjecaj krize u Agrokoru: BDP u prvom tromjesečju usporio na 3,1 posto?
>> Analitičari uvjereni: 'Idućih mjeseci utjecaj krize u Agrokoru bit će još vidljiviji'
>> Strana ulaganja u Hrvatsku značajno porasla: lani iznosila 1,7 milijardi eura
Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju 2017. ostvaren je rastom izvoza roba (3,4 postotnih bodova).
Očekivanja bila 3,1%
Podsjetimo, osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo u prvom kvartalu poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do 4,2 posto.
Nastavljen snažan rast potrošnje
Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. "Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 32 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.
To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za ožujak 6.022 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,2 posto ili za 300 kuna.
Robni izvoz skočio više od 20 posto
Pozitivno će na BDP utjecati i snažan rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.
Prema podacima DZS-a, robni izvoz skočio je u prva tri mjeseca ove godine 21,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,9 milijardi kuna. Uvoz je istodobno porastao 11,33 posto, na 37,93 milijardi kuna.
Zabrinjava slabost industrijske proizvodnje
I dok potrošnja i izvoz potiču rast BDP-a, pozitivan utjecaj industrijske proizvodnje bit će slabiji nego prije jer se njezin rast usporava.
U prva tri mjeseca ove godine proizvodnja je porasla samo 2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To predstavlja oštro usporavanje, s obzirom da je u prethodnom kvartalu industrijska proizvodnja skočila gotovo 8 posto na godišnjoj razini.
Pritom je u ožujku proizvodnja stagnirala na godišnjoj razini, čime je prekinut njezin trend neprestanog rasta koji je trajao 25 mjeseci.
U utorak je DZS objavio da je u travnju industrijska proizvodnja čak i pala za 0,6 posto na godišnjoj razini, što je njezin prvi pad nakon više od dvije godine neprestanog rasta. No, to bi moglo utjecati na BDP tek u drugom tromjesečju.
Koliko će kriza u Agrokoru utjecati na BDP?
Makroekonomisti kažu da zasad ne smanjuju procjene rasta gospodarstva, ali da će kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 40 milijardi kuna, sasvim sigurno utjecati na rast BDP-a u ovoj godini.
Poručuju da je utjecaj restrukturiranja Agrokora, čija prodaja čini oko 15 posto BDP-a i koji ima poslovne veze s gotovo 2.000 tvrtki, na cjelokupno gospodarstvo trenutačno vrlo teško procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka te načina i brzine provođenja restrukturiranja.
"Rizik Agrokora prvenstveno vidim na strani izostanka planiranih investicija kompanija pogođenih krizom te na strani osobne potrošnje u slučaju da dođe do smanjenja broja zaposlenih u tim kompanijama", navodi se u anketi Hine.
No, makroekonomisti smatraju i da ima niz pozitivnih faktora koji će ublažiti negativan utjecaj Agrokora, kao što su očekivana rekordna turistička sezona, rast robnog izvoza, snažnije financiranje iz EU fondova i izravna strana ulaganja, kao i fiskalno popuštanje.
