Ponajviše zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji, procjenjuje se da je rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine bio brži nego u prethodnom kvartalu, no makroekonomisti upozoravaju da uteg predstavlja slabost industrijske proizvodnje i izvoza roba.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2018., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 1,3 do 2,5 posto. Bit će to već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine.
„Nakon podbačaja rasta u posljednjem kvartalu 2017. od tek 2 posto godišnje, trenutno dostupne objave ekonomskih indikatora upućuju na nešto snažniji rast”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Osobna potrošnja najjači pokretač
Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 43 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.
U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Doduše, to je nešto sporije u odnosu na 3,4-postotni rast u prethodnom kvartalu, no „ponovno bi najznačajniji doprinos rastu BDP-a trebao doći od rasta potrošnje kućanstava, potaknutog prije svega visokim optimizmom potrošača, ali i ranijim terminom uskrsnih praznika te prebacivanjem dijela kupnje vozila s kraja prošle na početak ove godine", navodi se u anketi Hine.
A optimizam potrošača podržan je, među ostalim, rastom plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za ožujak 6.253 kune, što je realno 2,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec.
Potrošnju podržava i turizam, premda je njegov utjecaj u prvom tromjesečju znatno manji nego u kasnijim, turistički udarnim kvartalima.
Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 2 milijuna noćenja, što je 22,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Slabost robnog izvoza
Dulje vrijeme pozitivno je na gospodarstvo utjecao rast izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem vrijeme izvoz je posustao.
Prvi podaci DZS-a pokazuju da je od siječnja do kraja ožujka robni izvoz pao za 4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,3 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 6,6 posto, na 41,7 milijardi kuna.
Zbog toga je trgovinski deficit u prva tri mjeseca dosegnuo 17,4 milijarde kuna, naspram 13,8 milijardi u istom lanjskom razdoblju.
"Pad izvoza, u kombinaciji sa solidnom jednoznamenkastom stopom rasta uvoza, rezultirao je širenjem deficita robne razmjene, što implicira nastavak negativne izvedbe neto izvoza rastu", navodi jedan od makroekonomista.
