Posljednjih nekoliko godina pad kamatnih stopa generirao se iz smanjenja referentnih kamata, što su mnogi građani mogli vidjeti na manjim kamatama na kredite.
Smanjenje kamata
Erste banka je u srpnju naglasila da je posljednje smanjenje kamatne stope na kredite rezultat rezanja fiksnog dijela, a od 1. kolovoza 2015. do danas smanjili su je kod stambenih kredita u euru za ukupno 1,6 postotnih bodova, a kod kunskih za 0,7 postotnih bodova, navodi Večernji list.
Addiko i Sperbank drastično su srušile kamate. Posebice Addiko za kredit s fiksnom kamatnom stopom, što znači da banka potpuno preuzima štetu ako promjenjiv dio kamate počne rasti tijekom sljedećih deset godina, što je maksimum otplate takvog tipa kredita.
Upravo takav potez banaka govori o višku likvidnosti od 22 milijarde kuna u sustavu, piše Večernji list.
Rast gospodarstva omogućio bolju naplatu
"Postoji prostor za daljnje smanjenje marži, što je izvjesno", izjavio je direktor ureda za strateški razvoj HPB-a David Tomašek, za Večernji list, koji priznaje kako je kamatna marža u Hrvatskoj još uvijek viša od prosjeka u Europskoj uniji.
"Pritisak na snižavanje kamatnih marži pojačava višak likvidnosti u bilancama banaka koji povećava konkurenciju u ponudi kredita. Negativni utjecaji proizlaze iz odluka regulatora i zakonodavaca kojima se poskupljuje poslovanje. U tom smjeru djeluju predložena rješenja u ovršnom postupku, kao i prijedlog parafiskalnog nameta u smislu turističke članarine na ostvarene prihode banaka", kažu u RBA. Napominju kako je rast gospodarstva omogućio bolju naplatu i smanjio gubitke pa su nove kredite odobrili uz niže iznose marži.
Najviši trošak u EU-u
Privredna banka napominje kako je daljnje smanjenje kamatne marže moguće u mjeri u kojoj će se bržim rastom gospodarstva i vraćanja kreditnog rejtinga na investicijske razine smanjiti i rizik države i povećana potražnja.
Hrvatska udruga banka (HUB) navodi za Večernji list da su banke opterećene rizicima koje se vežu uz sporiju i pravno kompliciranu naplatu kredita i slabiji potencijal investicijskog ulaganja te regulatorni trošak koji je najviši u Europskoj uniji.
"S obzirom na to da su kamatne stope na nove depozite uglavnom oko 0,1 posto, mogućnost kompenziranja pada kamata na kredite smanjenjem cijene depozita vrlo je ograničena", navode iz HUB-a.
Ponuda druge banke
"Konkurencija na bankovnom tržištu jedan je od bitnih činitelja koji može smanjiti maržu i tako potaknuti daljnji pad kamatnih stopa na kredite", poručuje regulator.
Za građane to znači da je najbolji argument za pregovore oko kamate kredita ponuda druge banke. Dok je izvjesno da će se fiksna marža za buduće kredite smanjivati, potrošači diljem zemlje i dalje vode sporove jer banke definiraju marže izvan ugovora, unatoč presudi Vrhovnog suda, za kredite ugovorene prije 10. siječnja 2013.
Saborski prijedlog
Saborski zastupnik Goran Aleksić podsjeća na svoj prijedlog izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i naglašava kako banke moraju ugovoriti fiksne kamatne marže s početka ugovornog odnosa ako ih nisu prije toga ugovorile.
"Time bi se kamatne stope smanjile od jedan do tri postotna boda te bi se znatno smanjio budući rizik enormnog rasta kamatnih stopa. Unatoč pisanom obećanju HDZ-a Udruzi Franak iz srpnja 2017., Vlada je odbacila taj prijedlog. Sada imam novi prijedlog, da se banke obvežu ugovoriti aktualne promjenjive kamatne stope i to u onim kreditima u kojima marže nikada nisu ugovorene. Time bi se konačno zaustavilo nezakonito kamatarenje", kaže Aleksić, za Večernji list.
Mađari rekorderi
Neto kamatna marža, razlika između kamatne stope koju banka isplati na depozite i one koju naplati na kredite, u EU-u je lani bila veća samo u Mađarskoj i Bugarskoj. Mađarski je rekord 3,2 postotna boda, dok je najniža neto kamatna marža u Finskoj, i to 0,6 posto.
U Hrvatskoj je na 2,9, a nedavno je pala malo ispod 2,7 postotna boda, piše Večernji list.
