Dan kasnije Sud Europske unije u Luksemburgu donio je presudu protiv španjolskih banaka koje su također kršile pravila o formiranju kamata i prema prvim procjenama, kako prenose agencije, moraju građanima Španjolske isplatiti oko četiri milijarde eura, piše Novi list.
Bankari rezignirani i službeno šute
Zanimljivo je, piše Novi list, da se i Ustavni sud u svojoj odluci poziva na presudu Suda EU koju je, po njihovom mišljenju, Vrhovni sud primijenio samo u dijelu kad je odlučio da je odredba o promjenjivim kamatama bila nerazumljiva i nepoštena, pa onda i ništetna, ali da se na istu odluku nije pozvao kad je odlučivao o valutnoj klauzuli, pa je sugerirao Vrhovnom sudu da prije nove odluke pribavi prethodno mišljenje Suda EU-a.
"Teško je i zamisliti što još može biti do kraja godine? Ostalo je još deset dana. Ili do vikenda", kazao je nemalo rezignirano jedan sugovornik riječkog dnevnog lista iz bankarskog sektora.
Službeni komentar banaka na odluku Ustavnog suda još nije stigao, a vjerojatno i neće. Iz neslužbenih se pak razgovora stječe dojam da su u bankama prilično šokirani. Neki se nadaju da bi Vrhovni sud mogao donijeti novu olduku, koja može bitiu ista kao i prethodna, ali mnogo bolje obrazložena.
Odšteta i onima koji su otplatili kredite?
Oni realniji ističu da je naputak Ustavnog suda da se traži prethodno mišljenje Suda EU-a, pa smatraju da se banke moraju pripremiti i na negativan ishod. A prije nešto više od godinu dana upravo su iz bankarskih krugova pozivali se na Ustavni i Sud EU-a pokušavajući spriječiti Vladu Zorana Milanovića da mimo dogovora s njima donese zakon po kojem je obavljena konverzija kredita u švicarcima.
Sada su svjesni da će nova odluka Vrhovnog suda najvjerojatnije "zatvoriti" njihove odnose s klijentima, dužnicima u švicarcima, i da bi cijena mogla biti puno veća od troška zakona o konverziji, piše Novi list.
Ako Vrhovni sud proglasi nepoštenom i valutnu klauzulu, to će značiti povratak stvari na početak i otvoriti mogućnost odštete i onima koji su otplatili svoje kredite i nisu obuhvaćeni zakonom o konverziji. Osim toga, svi će građani koji su dogovorili konverziju također imati pravo na tužbu ako zaključe da tom konverzijom nisu dovoljno obeštećeni.
"Sve je to na kraju otišlo predaleko..."
Sugovornici Novog lista iz bankarskih, Vladinih te oporbenih redova smatraju da je pozicija Vlade odlukom Ustavnog suda ojačala. U bankama sada još snažnije inzistiraju na arbitraži u Washingtonu koju su zasad zajednički zatražili samo UniCredito i Zagrebačka banka.
Uvjereni su da će na arbitraži zaštititi svoja prava, ali dio njih smatra da je možda sada pravi trenutak da se pokuša postići dogovor s državom.
"Sve je to na kraju otišlo predaleko. Nismo još dogovorili daljnje korake, ali možda je vrijeme da i mi i država stanemo na loptu, jer ni državi nije interes da ona na kraju plati cijeli račun za problem sa švicarcima. No, to je samo moje mišljenje, zajedničkog stava banaka nema", kaže jedan bankar.
U Vladi je nemoguće dobiti stav oko toga što će biti njihovi daljnji koraci, ali ipak poručuju da se banke ne trebaju nadati kako će od države kroz dogovor dobiti nekakvo obeštećenje, te da je porezna olakšica koju su dobili za otpisana loša potraživanja pokazala volju Vlade da se problem rješava i da se dalje od toga neće ići.
