Za 150 tisuća građana država je otpisala dug do 10 tisuća kuna. Njih nešto više od 6 tisuća potpuno je deblokirano. No, za bankare, problem blokiranih i ovršenih daleko je od rješenja.
'Nismo problem riješili, mi smo samo retuširali vlastitu sliku i sad si izgledamo kao ljudi bez bora i s manje bora, a bore su zapravo ipak ostale, znači mi ih samo ne vidimo', kazao je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.
Obustavom ovrha, dugovi nisu izbrisani, pa će se one ponovno pokretati, poručuju iz Hrvatske udruge banaka. Njihova analiza je pokazala i da iako se dug stariji od godine dana značajno smanjio, još uvijek je velik broj građana koji su dugoročno u blokadi.
'Na kraju imamo najveće efekete kod jednog vrlo malog broja ljudi s vrlo velikim dugovima koji su vjerojatno nastali po osnovi njihovih poduzetničkih ili nekretninskih, građevinskih aktivnosti, što vjerojatno ne bi trebala biti nakana države da zakonima intervenira u te odnose zato što se ti odnosi rješavaju na sudu', kazao je ekonomski analitičar Hrvatske udruge banaka Velimir Šonje.
Zato je, kažu, potrebno utvrditi socijalne kriterije kako se dugovi ne otpisivali svima pa i bogatima.
'Možemo jednim dijelog govoriti o nepravdi jer zašto bi se nekome tko ima poklanjalo 10 tisuća kuna da ih ne mora vratit', kazao je Šonje.
Prema posljednjim podacima u blokadi je više od 274 tisuće građana, čiji se dug penje preko 18 milijardi kuna. I u Udruzi Blokirani po tko zna koji put poručuju da Vlada za njih nema sluha.
VEZANI ČLANAK
'Nakon mjera koje su bile usmjerene za smanjenje dugovanja to se i dogodilo na papiru, ali isto tako nakon nekoliko dana svi ti vjerovnici koji su odblokirali prezadužene građane ponovno su ili pokrenuli naplatu potraživanja ili su svoja dugovanja preprpodali agencijama za naplatu potraživanja ili su njihova odvjetnička društva koja su angažirali nemilosrdno krenuli u ponovnu naplatu dugovanja', rekao je Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani.
Najveći broj građana još uvijek svoj dug ima prema teleoperaterima.