Sve o konverziji švicaraca i novim poreznim olakšicama u Direktu otkriva ministar financija Boris Lalovac!
Šprajc: Prije svega ova odluka je doista iznenadila, računalo se da ćete ići na varijantu koju su predlagale i banke i HNB dakle neko rješenje samo za socijalno ugrožene dužnike, za one koji ne mogu vraćati rate, otkud ovako radikalno rješenje?
Lalovac: U razgovoru sa poslovnim bankama, kada smo postavili pitanje što točno znači socijalni kriterij, onda se došlo do njihove definicije. No, mi imamo širu definiciju i u tom kontekstu smo rekli da je to njihov redovni posao da vide kako pomoći ljudima koji nikako ne mogu otplaćivati rate i vidjeli smo da to nije zadovoljavalo naše kriterije. Budući da smo htjeli jednom zauvijek presjeći s tim švicarcem, jer zadnjih šest, sedam godina samo o tome pričamo, ljudi su pod velikim stresom, ne mogu planirati svoju budućnost, odluka je bila zbog toga da ne ulazimo u nikakve kriterije nego da sve kredite konvertiramo i da napokon pustimo ljude da žive.
Šprajc: U bankama također skreću pozornost i da je EK u svom izvješću tražila da se rješenje traži prvenstveno samo za one koji su u socijalnoj nevolji i da se to ne riješava ovakvim zakonskim aktima?
Lalovac: Hrvatska vlada ima pravo regulirati svoje unutarnje tržište, znamo da je ovo jedan težak i bolan proces koji dugo traje, tako da u ovom dijelu štitimo svakog ugroženog, bez obzira je li on socijalni kriterij ili ne.
Šprajc: Tko je pružao najveći otpor ovoj odluci?
Lalovac: U bankarskom sektoru se svakako nisu mogli dogovoriti zato što banke u svojim portfeljima imaju različitu strukturu švicaraca i oni će nositi različiti teret. Međutim, kad smo svakog pojedinačno pitali, onda su i oni bili za to rješenje.
Šprajc: Razgovarao sam s jednim od bankara koji upozorava da ovim izmjenama zakona sada mogu tužiti državu i tražiti da im se obešteti cijeli iznos jer ste izravno intervenirali i promijenili jedan ugovorni odnos?
Lalovac: Ja mislim da se to neće dogoditi, da neće krenuti u tužbe zato što je njima država najveći klijent. Hrvatski građani kroz su tu potrošnju plaćaju tim istim bankama skoro 10 milijardi kuna kamata godišnje i mislim da im to nije pametno. Mislim da im taj spor ne bi prošao, ukoliko ja budem ministar i ostaje ova vlada. Ukoliko branke krenu s tužbom, naš (Vladin) arsenal je veći.
Prilikom otvaranja kredita, u svim današnjim procjenama, vidjeli ste da nisu vodili upravljanje rizicama. Doveli su ljude u dužničko ropstvo i mi samo dajemo priliku da iz njega izađu, da počnu živjeti.
Šprajc: Konkretno - kako će konverzija izgledati: banke će dužnike pozvati da sklope novi ugovor, koja će se kamata primjenjivati, i je li ja mogu s bankom dogovoriti i novu ročnost kredita?
Lalovac: Prvo je bitno da izvršimo tu konverziju
u eure po tekućem tečaju, ne možemo se vraćati u prošlost jer je
i Europski sud odlučio da se ne može ići retroaktivno i da se
dođe do one glavnice kao da ste uzimali u eurima. Građani će
morati doći na kamate, kao što su i u eurima, one koje danas
vrijede za euro, moći će mijenjati ročno. Bitno je da to
konvertiramo u euro. Kasnije, hoće li oni konvertirani dug u
kunu, kakvu ročnost, hoće li možda prijeći u neku drugu banku, po
nekoj drugoj kamati, to će biti njihova odluka.
Šprajc: Ispunili ste obećanje o
švicarcu, ali prije ljeta ste obećavali i da ćete istražiti sve
račune u inozmestvu na koje nije plaćen porez, dokle je tu
istraga stigla?
Lalovac: Istraga vrlo dobro ide, rezultata ima. Usko surađujemo s Državnim odvjetništvom i USKOK-om i kada te istrage završe, onda će se s njima i komunicirati.
Šprajc: Ima li bankara na tom popisu?
Ima svih vrsta građana, a oni koji su radili u poslovnim bankama, svakako će morati dokazati porijeklo svoje imovine.
Više pogledajte u videoprilogu!
