Zastupnici i zastupnice zagrebačke Skupštine u četvrtak na sjednici nisu prihvatili gradonačelnikov prijedlog izvješća o izvršenju proračuna za 2019., uz oštre kritike zbog minusa od 1,3 milijardi kuna te upozorenje o bankrotu ukoliko ne dođe do radikalnoga zaokreta u upravljanju financijama.
Davor Filipović (Klub gradskih zastupnika HDZ-a) najavio je odmah na početku rasprave da njihov klub neće podržati izvješće gradonačelnika Milana Bandića o izvršenju proračuna. Zamjera što je manjak proračuna kontinuiran.
Istaknuo je da rashodovnu stranu proračuna posebno opterećuju rashodi za zaposlene koji su u 2019. bili veći od tri milijarde kuna.
Predložio je preispitivanje materijalnih rashoda u Gradu koji su prošle godine iznosili 3,3 milijarde kuna, a uključuju rashode za materijal, energiju i usluge, investicijska ulaganja i službena putovanja.
Filipović je stava da treba preispitati svaku stavku tih rashoda, jednako kao i rashode za nabavu nefinancijske imovine koji su iznosili više od 3,2 milijarde kuna.
"Zagreb čeka bankrot ako ne dođe do radikalnoga zaokreta u upravljanju gradskim financijama i gradskom imovinom", upozorio je.
Tomislav Tomašević (Klub zastupnika lijevog bloka) komentirao je gradonačelnikovo izvješće ocjenom da "ovakvu razinu financijske neodgovornosti nikada nije vidio".
Iznenađuje ga HDZ-ov stav oko glasovanja o izvješću. Podsjetio je da su upravo oni glasovali za prijedlog takvog proračuna, kao i za polugodišnje izvješće.
Situaciju je usporedio s filmom "Ljudi u crnom", upitavši HDZ-ovce imaju li uređaj za brisanje memorije. "Ovo što ćete dići ruku protiv - pojeo vuk magare, nema posljedica", dodao je.
Vladimir Ferdelji (nestranački) se složio da je kontinuitet gradske politike takav da akumulira gubitke iz godinu u godinu.
"Evidentno je da se sredstva ne troše u skladu s planom, unatoč rebalansu i dvije odluke gradonačelnika da se to uskladi, te su ostali veliki džepovi", kaže.
Centralnoj vlasti poručio je da razmisle o paradoksu u zakonodavstvu jer nema ozbiljnih posljedica ako plan nije izvršen. "Zanima me koje poduzeće bi moglo opstati na takav način", komentirao je.
Anka Mrak Taritaš (Klub gradskih zastupnika Glas-a i HSU-a) je usporedila proračun "s obitelji koja živi u minusu, priča kako je sve divno i krasno, kupi novu odjeću da pokaže, ali je zadužena konstantno".
"Kada se proračun radi, nema razlika između proračuna i telefonskog imenika", rekla je.
Zastupnici su na sjednici većinom glasova prihvatili gradonačelnikov prijedlog o zaduživanju Grada u iznosu od 350 milijuna kuna koji će se koristiti za realizaciju kapitalnih ulaganja za gradnju i održavanje nerazvrstanih cesta prema Programu radova na području prometa i komunalnoga gospodarstva.
Na sjednici Skupštine zastupnici nisu prihvatili gradonačelnikovo Izvješće o stanju gradskih financija, Izvješće o izvršenju Programa građenja komunalne infrastrukture na području Zagreba u 2019., Izvješće o izvršenju Programa održavanja javnih prometnih površina, građevina i uređaja javne namjene, javne rasvjete te izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta.
Nije prošlo niti Izvješće o izvršenju programa i planova održavanja komunalne infrastrukture u gradskim četvrtima i mjesnim odborima, Izvješće o izvršenju programa i planova održavanja komunalne infrastrukture u gradskim četvrtima i mjesnim odborima.
Gradska skupština za podizanje nadgrobnog spomenika Branku Lustigu
Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u četvrtak su odlučili da se oskarovcu i počasnom građaninu Zagreba Branku Lustigu podigne nadgrobni spomenik na groblju Mirogoju.
Riječ je o zaključku koji je predložio Bandić, a gradski zastupnici usvojili su ga većinom glasova. Ističe se da se Lustigu spomenik podiže za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture razumijevanja među različitima na Gradskom groblju Mirogoj, u sjevernom djelu neposrednu uz Aleju velikana kao nastavak Aleje Hermana Bollea. Postavljanje spomenika financirat će Grad Zagreb, a troškovi iznose oko 500.000 kuna.
Spomen - obilježje Lustigu sukladno likovno - arhitektonskom projektu, projektantice Petre Tončić Lipovšak i kipara Petra Dolića, sastojat će se od postamenta dimenzija 280 x 370 centimetara, iznad kojega će biti postavljena skulptura koja se sastoji od dva vertikalna kamena bloka visine 250 centimetara. U vrh skulpture previđen je smještaj urne, s kamenim poklopcem s gornje strane.
Spomen-obilježje sastojat će se od dva vertikalna monolitna kamena bloka unutar kojih se pojavljuje svijetlo - filmska traka koja je obilježila Lustigov život. "Život je posvetio svjedočenju istine tako da efekt zrcaljenja ujedno gledatelja suočava sa samim sobom i prolaznošću, ali i tragom koji ostaje nakon života. Vizualno uklapanje u okoliš postignuto je skladom proporcija i pozicioniranjem prema putu i drvoredu", navodi se u zaključku.
Spomenik je zamišljen od crnog kamena. Na vrhu bloka kamena nalazit će se dva mjesta za urne.
U raspravi je nestranački zastupnik Tihomir Milovac rekao da nitko nema ništa protiv da se Lustigu podigne spomenik, međutim ovo nije podizanje spomenika nego je to nadgrobni spomenik koji se podiže na Mirogoju. Problematičnim drži što taj spomenik sadrži dva mjesta za urne, pa to, kako je rekao, nije više spomenik Lustigu nego je to obiteljsko grobno mjesto i to onda tako treba i nazvati.
Gradska zastupnica Nove ljevice Rada Borić rekla je da nitko ne spori Lustigove zasluge, dapače vrlo su ponosni da je ova zemlja iznjedrila takvoga čovjeka, ali sporno je, je li podižu spomenik ili podižu spomenik na grobnome mjestu. "Više bih voljela da je prijedlog došao da ćemo mu izgraditi spomenik negdje u Aleji, evo recimo kraj Gandhija, možda bi mu bilo zgodno mjesto", kaže Borić.
Branko Lustig rođen je u Osijeku 10. lipnja 1932., a umro je 14. studenoga 2019. u Zagrebu. Bio je hrvatski producent i glumac židovskog podrijetla. Tijekom Drugoga svjetskog rata bio je zarobljen u koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen. Prvi je Hrvat koji je kao najbolji producent nagrađen dvjema filmskim nagradama Oscar i to 1993. za film Schindlerova lista te 2001. za film Gladijator. Dvostruki je dobitnik nagrade Zlatni globus.
Godine 1994. predsjednik Republike Hrvatske odlikovao je Lustiga Ordenom kneza Trpimira za zasluge u promicanju međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske. Lustig je često govorio o svojim iskustvima iz koncentracijskih logora. Posljednjih godina je to činio u sklopu programa festivala Edukacijska jutra, utemeljena da bi se učenicima osnovnih i srednjih škola približila tragedija holokausta kako bi iz tog tragičnog razdoblja svjetske povijesti naučili više o poštivanju različitosti i prihvaćanju svakog čovjeka kao pojedinca koji ima osobno dostojanstvo. Držao je predavanja i na istaknutim hrvatskim i inozemnim fakultetima te je 2009. primio počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu za izniman doprinos filmskoj umjetnosti i međunarodnu promociju hrvatskog filma.
Na sjednici zagrebačke Gradske skupštine 2019. Lustig je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture razumijevanja među različitima, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb.
