Slučaj broj jedan - Cvjetni trg. Arhitektonsko urbanistički natječaj proveden prije Univerzijade. Od tada, rušilo se i gradilo, a struku nitko nije pitao.
"Mnoge stvari koje su se tu dogodile, već dvije ili tri promjene na Trgu rađene su mimo projekata koji su bili dostupni javnosti. Zamijenjena je podna ploha od betonskih elemanata u granitne onog časa kad je nastao shopping centar. Rađene su nadstrešnice, pa se sada rade terease. Problem je u proceduri, a to je da za javni prostor mora biti arhitektonsko-urbanistički natječaj", naglašava Tihomir Jukić, predsjednik područnog odbora Zagreb HKA.
Gradonačelnik stalno najavljuje da će Zagreb biti bolji od Beča. U nečemu i je.
"Zagreb ima 50-60 gradskih projekata dok europski gradovi poput Beča, Osla imaju 10-13, jer grad to kontrolira. Kod nas gradski projekt znači da se radi mimo pravila, mimo regula. Ne moraš imati plan", dodaje Jukić.
Slučaj broj dva - Tunel Grič. Projekt je naručen prije 11 godina, ali se nije realizirao. Ovdje je trebao biti Muzej osjeta.
"Bojimo se da se to nije dogodilo. Dobili smo jedan tunel, jedan prolaz. Ne znamo uopće tko ga je radio. Projektant koji je to radio, još je uvijek pod postojećim ugovorom, pokušava doći do osnovnih informacija. Nitko ne zna što će opet biti tu. Zaobiđena je kompletna javnost", kaže Jukić.
Slučaj broj tri - Europski trg. Arhitektonsko-urbanistički natječaj nije ni proveden.
"Rješenje ovog prostora je očito bila neka direktna pogodba. Zaobiđena je struka koja daje svoje rješenje za ovakav prostor. Jedan od osnovnih problema je spoj dviju ulica prometnih koje je naglo netko proglasio trgom. Tako da ovaj trg još uvijek traži svoj identitet u gradu."
Niz je nespretnih detalja, dodaje Jukić. Od hrvatske kocke koje pritišće europsku zvijezdu, povijesnog kandelabra, pa do klupica koje gledaju u prizemlje zgrade.
Slučaj broj četiri - Britanski trg. Natječaj proveden još 1997-e, ali se ne realizira. Da se pita struku - fontana ovdje nikad ne bi bila.
"Britanac se smatra kao prometni terminal, okretište i kao tržnica. Kao takav je bio planiran sa svim potrebnim parkiranjem, garažiranjem, snabdijevavnjem, uređenjem okolnog prostora. Nikako da shvate da jedan javni prostor ne čini samo uređenje plohe, nego ga čine ljudi, sadržaj i aktivnosti koje se događaju na njemu", zaključuje Jukić.
Hrvatska komora arhitekata ima javnu ovlast i dužna je skrbiti se o kvaliteti prostora, zato apeliraju da ih se u odluke o tim istim prostorima i uključi.
