Bajićevo izvješće na dnevnom redu će se naći na posljednjoj sjednici Sabora u ovom sazivu te će biti uvršteno na dnevni red pred kraj sjednice, odnosno pred sam početak službene izborne kampanje.
Zastupnicima će sigurno najzanimljiviji biti dio izvješća koji se odnosi na rad Karamarkovog ministarstva, jer je Bajić prilično jasno naglasio da zaslugu za progon korupcije imaju prvenstveno USKOK, pa i on osobno, a znatno manje policija.
Korupcija nije u padu, ali broj prijava je pao
Naime, iz godišnjeg Bajićevog izvještaja Saboru proizlazi da je 2010. godine zabilježen pad prijava za organizirani kriminal i korupciju kojima se bavi USKOK. Ukupan broj prijava zanemarivo je manji nego 2009. godine, ali značajno je porastao broj neutemeljenih anonimki za zlouporabe položaja i ovlasti protiv sudaca i državnih službenika, dok su prijave za korupciju u užem smislu te za organizirani kriminal u padu, piše Novi list.
"Svi pokazatelji do kojih dolazimo ukazuju kako korupcijska kaznena djela nisu u padu. Korupcija je nesumnjivo i nadalje prisutna, a nema ni odgovarajuće društvene osude korumpiranih pojedinaca, što sve nameće zaključak kako je razlog pada broja prijava smanjena otkrivačka djelatnost, a ne smanjenje broja ovih djela", navodi se u izvješću. Pod formulacijom "smanjene otkrivačke djelatnosti" misli se upravo na rad policije, što se u izvješću i precizira. Upozoravajući kako USKOK može voditi i nekoliko velikih predmeta istodobno, u izvješću Bajić navodi kako je potrebno promijeniti pristup "tijela otkrivanja na srednjoj i lokalnoj razini", te da "policija, ali i druga tijela, moraju imati aktivniji pristup u radu na ovom području".
Ipak ima i pohvala
Ipak, Bajić je u izvješću Saboru pohvalio rad policajaca i poreznih službenika uključenih u uskočke timove, navodeći kako je takva suradnja znatno skratila vrijeme potrebno za prikupljanje dokaza, pa je u ponekim slučajevima na taj način u par dana obavljen posao koji bi se inače radio nekoliko mjeseci.
Također, Bajić se osvrnuo na rad novinara, zbog kojih su USKOK i DORH u velikim antikorupcijskim predmetima izloženi vrlo strogom sudu javnosti. Napominje da su tužitelji često prozivani bez osnova, pa i onda kad još nisu ni primili prijavu, te da javnost smatra da su činjenice utvrđene u medijskim izvještajima.
Vezani članci:
arti-201110061142006 arti-201105270439006 arti-201105210034006 arti-201105310267006
