Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić nakon sjednice Vlade osvrnuo se na sudbinu Vjesnika te koracima koje država poduzima kako bi se riješilo pitanje ove oštećene zgrade. Naglasio je da sigurnost građana ima prioritet i najavio skoro donošenje konačne odluke o načinu njegova uklanjanja.

"Nakon požara angažiran je Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, s kojim se surađuje od prvog dana postpotresne obnove. Na temelju njihovog monitoringa i uvida u stanje konstrukcije zaključeno je da je zgrada bitno narušena, da joj je nosivost svega oko 20 posto projektirane nosivosti te da kao takva predstavlja opasnost i treba ju ukloniti. Odmah potom uključeni su stručnjaci i profesori s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, s kojima je obavljena analiza najprikladnijeg načina uklanjanja objekta. Postoje dvije opcije: miniranje ili mehaničko uklanjanje", rekao je Bačić.

"U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom zatražene su adrese potencijalnih izvođača i projektanata te je poslan zahtjev za ponudama na 34 tvrtke. Do sada je pristiglo 18 odgovora, a još se očekuju dodatne ponude. One će biti analizirane do kraja tjedna, a početkom idućeg pripremit će se dokumentacija za javnu nabavu koja će se provoditi pregovaračkim postupkom", dodao je.

Bačić je naglasio da se trenutno razmatra model "design and build", odnosno objedinjeno projektiranje i izvođenje radova uklanjanja. "Iako je početna stručna preporuka išla u smjeru miniranja pri čemu bi se zgrada "prelomila" prema zapadu, sada se ponovno razmatra i mehaničko uklanjanje. Konačna odluka donijet će se nakon završetka analize svih pristiglih ponuda", rekao je.

Pojasnio je kako će izrada projekta nakon izbora izvođača trajati najmanje tri tjedna, nakon čega će uslijediti pripreme za početak uklanjanja. "Stoga uklanjanje do kraja godine nije realno ostvarivo", poručio je Bačić. Ministar je istaknuo da je svima u interesu žurno ukloniti objekt zbog sigurnosti građana i prometa te kako bi se što prije moglo pristupiti izgradnji novog kompleksa na toj lokaciji, u skladu s planiranim arhitektonskim natječajem i potrebama državnih tijela.

Ne želi izlaziti s rokovima

Ministar je naglasio da ne želi izlaziti s rokovima koje kasnije ne bi mogli ispuniti: "Ako bih sada rekao da je to siječanj, a onda se u siječnju ne bismo mogli riješiti Vjesnika, bili bismo prozivani da smo nešto obećali, a nismo realizirali".

Ističe da se radi sve kako bi uklanjanje počelo što je prije moguće, ali nikako na štetu sigurnosti: "Nastojimo, vjerujte, učiniti sve da čim prije uklonimo Vjesnik, ali zbog želje za brzim uklanjanjem ne smijemo ići na uštrb sigurnosti — ni građana, ni izvođača, ni prometa. To je vrlo zahtjevan posao u građevinskom smislu i moramo biti vrlo oprezni".

Dodaje da je realno očekivati početak radova u razdoblju koje se okvirno kreće od siječnja do početka veljače, no konačan rok još nije moguće precizirati: "Ne mogu vam sada sa sigurnošću reći, jer je ispred nas proces pregovaranja, izrade projekta, pripreme uklanjanja i samog uklanjanja. Naš je cilj čim prije ukloniti sam objekt".

Što je prelamanje nebodera?

Na novinarsko pitanje što znači prelamanje nebodera?, ministar objašnjava kako stručnjaci s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta navode dvije metode miniranja. Klasično miniranje, pri kojem se objekt ruši u vlastiti tlocrt, dakle urušava prema sebi. Prelamanje prema zapadu, pri čemu se miniraju donji katovi kako bi se cijeli neboder "prelomio" i srušio u smjeru Savske ceste

Ministar ističe da bi, u slučaju odabira metode prelamanja, trebalo temeljito pripremiti i osigurati širi prostor kompleksa Vjesnika, kao i dio Savske ceste, kako rušenje i pad konstrukcije ne bi prouzročili štetu na okolnim prometnicama i infrastrukturi.

'Dio sredstava dobit ćemo od osiguravajuće kuće'

"Dio sredstava dobit ćemo od osiguravajuće kuće — prema našim saznanjima oko 3 posto vrijednosti police — kao i dio po osnovi obeštećenja. Ako ukupan iznos bude veći, ostatak će, razmjerno suvlasničkim udjelima, financirati svi vlasnici zgrade", rekao je Bačić.

Na pitanje tko će odlučiti hoće li se zgrada srušiti miniranjem ili mehaničkim rušenjem, Bačić je pojasnio da odluku donose suvlasnici zgrade. "Administrativne i tehničke poslove provodi naše ministarstvo uz redovitu koordinaciju sa suvlasnicima". Dodao je da je Državni inspektorat tada provodio postupak donošenja rješenja o uklanjanju: "Očekivali smo da će do kraja tjedna donijeti službeno rješenje".

'Ako ne pojednostavimo procedure...'

Ministar se osvrnuo na zakon o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti koje je izazvalo puno polemika. Ministar je rekao da su u izradi izmjena uvažili primjedbe struke, posebno arhitekata i urbanista. Istaknuo je da su se s njima sastajali više puta te prihvatili dio prijedloga.

Naglasio je da je rad na zakonu započeo krajem 2023. godine u suradnji s Hrvatskom komorom arhitekata i Udrugom hrvatskih urbanista. "Od Komore smo dobili deset načela za novo prostorno planiranje Hrvatske i većinu njih smo ugradili u zakon", rekao je Bačić.

Kao ključni razlog za donošenje izmjena naveo je cilj omogućavanja priuštivog stanovanja. Vlada, županije i gradovi zajedno bi trebali izgraditi najmanje 10.500 stambenih jedinica, ali to nije moguće bez bržih procedura planiranja i izdavanja dozvola. "Ako ne pojednostavimo procedure, nećemo dosegnuti taj cilj", poručio je Bačić.

Ministar je rekao kako upravo ta dva nova instrumenta daju mogućnost brže pripreme zemljišta za izgradnju stanova koji su cjenovno dostupni građanima. Također je naglasio da novi zakon ne omogućuje širenje građevinskog područja osim u vrlo jasno ograničenim situacijama. "Samo kada je cilj priuštivo stanovanje i samo kada je investitor javni", rekao je Bačić.

Time se, tvrdi, štiti prostor Hrvatske od daljnje betonizacije.

'Ovaj zakon je pravedniji'

Ministar je odgovorio na kritike da Vlada preuzima ovlasti gradova i općina. "Jedinice lokalne samouprave same su proglasile određena zemljišta građevinskima. Njihova je obveza omogućiti da se na njima može graditi", pojasnio je. Objasnio je da novi zakon štiti građane u situacijama kada lokalna vlast ne donosi potrebne planove i tako godinama blokira razvoj zemljišta.

Ministar je naveo primjer Zagreba gdje je veliki broj parcela već 18 godina formalno građevinski opredijeljen, ali građani zbog nedonošenja planova ne mogu graditi. Pojasnio je što će se dogoditi u takvim slučajevima: "Građanin će moći iskazati interes za gradnju, a grad će imati rok tri godine da donese plan. Ako se to ne dogodi – uključit će se Ministarstvo."

Time se, kaže, štiti pravo vlasnika da realizira izgradnju svoje kuće ili poslovnog projekta.

"Ovaj zakon je pravedniji. Omogućava građanima da njihovo građevinsko zemljište doista bude građevinsko", poručio je Bačić.

Očekivao je podršku struke

Ministar je odgovorio da je pozvao HAZU i arhitektonske struke na razgovor u ministarstvo. Rekao je: "Ovaj zakon doprinosi snažnom očuvanju prostora. Da ga ne donesemo, u ovom trenutku dok vam odgovaram, diljem Hrvatske se može etažirati u gospodarske i apartmanske izborne. Sada se može uz obalu, u zaštićenom obalnom području mora, etažirati sve. I umjesto turizma baviti se negativnim biznisom. Tek sada ovim zakonom mi to sprječavamo".

Naveo je i da je očekivao podršku struke. "Očekivao sam da će i Komora arhitekata i Udruženje arhitekata, pa i gospodin Bašić koji je poslao pismo danas, stati čvrsto iza ovakvog zakona. Jer ako ga ne donesemo, događat će se negativni biznis umjesto turizma", rekao je Bačić.

Ograničenja zakona

Zatim je objasnio ograničenja iz zakona. "Dozvolit ćemo etažiranje isključivo u gospodarske i turističke zone, izgrađene na razini 5 zvjezdica. I samo 30 posto smještajnih kapaciteta, isključivo u vilama pored hotela — ali hoteli ne. Ako se zakon povuče, onda se mogu etažirati i hoteli s tri i četiri zvjezdice, sva turistička naselja, sve. I umjesto turizma postati zone stanovanja", rekao je.

Na dodatno pitanje novinara je li to znači da je protiv odgode kakvu spominje Bašić?  "Apsolutno. I jako puno razloga — a ovo je jedan od njih. Spriječili smo postavljanje mobilnih kućica u 100 metara, spriječili devastaciju prostora, apartmanizaciju, betoniranje najvrednijeg dijela hrvatskog prostora. Spriječili smo širenje građevinskih zemljišta."

Istaknuo je da je cilj balans razvoja i očuvanja. "Učinili smo sve da s jedne strane sačuvamo prostor, a s druge omogućimo gospodarski razvoj Hrvatske i bržu realizaciju investicija. Uspostavili smo balans", rekao je Bačić.

"Pozvali smo Hrvatske akademije, gospodina Bašića, Komoru i Udruženje arhitekata na razgovor. Otvoreni smo za okrugle stolove i javnu raspravu. Branimo stavove za koje držimo da su apsolutno ispravni", zaključio je.

POGLEDAJTE VIDEO: Rušenje Vjesnika već u prosincu? Bačić otkrio nove detalje: 'Evo kako bi izgledalo miniranje'