arti-201007220112006Ovog siječnja je autocestom od Zagvozda do Ravče dnevno prolazilo oko 1.500 vozila, otprilike jedan auto u minuti računajući oba smjera. Radi dionici autoceste s četiri prometna traka dužine 27 kilometara.
Ujedno je riječ o najjužnijoj dionici autoceste u Dalmaciji, koja prometom ne opravdava svoju gradnju, te spada među neslavne rekordere u državi, piše Novi list.
Njezin prosjek nije bitno bolji niti kad se uzme cijela prošla godina u obzir, jer i tada prosječni godišnji dnevni prosjek (PGDP) iznosi svega 3.013 vozila, otprilike dvostruko više nego u siječnju, pa bi tako ispalo da su prošle godine ovom dionicom prolazila dva auta u minuti.
Kako god se računalo, to je otprilike šest puta manje od prometa na autocesti Rijeka – Zagreb, gdje je prošle godine dnevno prolazilo 18.370 vozila.
Službeni podaci Odjela za tipizaciju prometnog sustava, sigurnost i brojanje prometa u Hrvatskim autocestama ujedno pokazuju da je autocesta Bosiljevo – Ravča prošle godine imala 9.735 vozila dnevno, otprilike dvostruko manje od autoceste Rijeka – Zagreb i autoceste Zagreb – Lipovac.
arti-201007120009006Iako je malo stručnjaka spremno za javnu kritiku, većina se slaže kako gradnju autocesta u Hrvatskoj treba zaustaviti na duže vrijeme, pogotovo na južnom koridoru.
To pokazuju i brojke. Što se više autocesta približava Dubrovniku promet je sve manji i manji, pa bi svaka razumna politika na kraju ipak morala uvažiti činjenice.
U Hrvatskoj to nije slučaj. Najveće gradilište autocesta u državi trenutno se nalazi upravo tamo gdje je promet najmanji, na dionici Ravča – Vrgorac – Ploče, koja je zajedno sa pristupnom cestom duga oko 26 kilometara. Investiciju vrijednu 2,4 milijardi kuna bez PDV-a trebao bi vratiti prihod, ponajprije od cestarine, a isti bi se trebao temeljiti na prometu koji se slijeva s prethodno izgrađene dionice, od Zagvozda do Ravče s prosjekom od svega 3.013 vozila prošle godine, piše Novi list.
Prethodni članci:
arti-201007220112006 arti-201007120009006 arti-201007220247006
