Prošle je godine popunjenost odjela bila i do 122 posto, a kada bi se poštivali pravilnici bila bi i veća, piše Večernji list.
Zajedno se smiještaju djeca koja su pokušala samoubojstvo i njihovi depresivni i agresivni vršnjaci, zatim djeca s poremećajem ličnosti, autisti, oboljeli od anoreksije, oni koji imaju psihotične ispade...
Maloljetnici na zatvorenom odjelu ostaju i onda kada nema indikacija da na takvom odjelu trebaju nastaviti liječenje... Djeca i adolescenti koji su zbog agresivnosti, samoozljeđivanja, psihotičnih simptoma i suicidalnih prijetnji vezani u takvom stanju leže pokraj ostalih... Bolničko dvorište nije ograđeno i zbog toga ne mogu svi pacijenti ići u šetnju pa se događa da neka djeca dugo vremena ne osjete svježi zrak...
A zbog prostornih i kadrovskih uvjeta nije moguće organizirati prehranu na samom odjelu pa djeca tri puta dnevno izlaze izvan njega, u podrum psihijatrijske bolnice gdje je smještena blagovaonica, što zbog povećanog rizika od bijega predstavlja i sigurnosni problem.
Sve se to nalazi u izvješću pučke pravobraniteljice Lore Vidović, a odnosi se na Psihijatrijsku bolnicu za djecu Kukuljevićevoj ulici u Zagrrebu. Tamo se liječe djeca s duševnim smetnjama u dobi od šest do 18 godina.
Bolnica u vlasnišvu Zagreba, ali se liječe djeca iz cijele Hrvatske
Psihijatrijska bolnica u vlasništvu je Grada Zagreba, a djeca ovdje na liječenju ostaju u prosjeku dva mjeseca. Sama je bolnica odaslala apel kako rade u nemogućim uvjetima. Tim pučke pravobraniteljice u lipnju je nenajavljeno došao u Kukuljevićevu gdje su razgovarali s ravnateljicom i nekoliko pacijenata, pregledali dokumentaciju i obišli bolnički odjel koji se prostire na dvije etaže i gdje je smješteno 37 kreveta (25 za akutne i 12 za kronične pacijente). Taj je odjel organiziran kao zatvoreni psihijatrijski odjel i jedini je takav za djecu u Hrvatskoj.
U izvješću pučke pravobraniteljice navodi se da je liječenje u sadašnjim uvjetima neodrživo, da predstavlja kršenje prava djece i da treba žurno osigurati nove prostore Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež.
Psihijatrijska bolnica na liječenje prima velik broj pacijenata iz tercijarnih zdravstvenih ustanova, prvenstveno iz KBC-a Zagreb i KBC-a Split, ali u pojedinim slučajevima i iz KBC-a Rijeka i KBC-a Osijek, zbog nemogućnosti zbrinjavanja akutnih i najkompliciranijih slučajeva u njihovim zavodima i odjelima za dječju i adolescentsku psihijatriju. Stoga se nerijetko događa da se roditelji koji ne žive u Zagrebu ili okolici ne mogu uključiti u liječenje, što predstavlja velik problem i negativno se odražava na tijek i ishod liječenja.
Iako je ustanova u vlasništvu Grada Zagreba, pruža usluge pacijentima iz cijele Hrvatske, te bi nadležno ministarstvo treblo što žurnije uključiti se u rješavanje problema koji su prvenstveno uzrokovani neadekvatnim prostornim uvjetima u kojima se odvija rad psihijatrijske bolnice. U KBC-u Zagreb, KBC-u Rijeka, KBC-u Osijek treba ustrojiti dio odjela koji bi bio zatvorenog tipa kako bi se liječenje djece moglo provoditi što bliže njihovim obiteljima, savjetuje pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Dodaje i da se ne bi trebalo upućivati na zatvoreni odjel PB pacijente kojima takvo liječenje nije potrebno, odnosno da bi se trebalo omogućiti da psihijatrijska bolnica te pacijente može uputiti na odgovarajuće odjele ustanova koje ispunjavaju uvjete za smještaj i liječenje djece odvojeno od punoljetnih osoba.
Sve uzimaju i ništa ne daju, al' su osnovali još jedno povjerenstvo
"Od svih naših pacijenata djeca iz Zagreba i Zagrebačke županije čine 38 posto što pokazuje nefunkcioniranje sustava dječje psihijatrije u ostalim županijama", kaže prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, ravnateljica bolnice. Ukinut je i odjel dječje psihijatrije u Psihijatrijskoj bolnici “Sveti Ivan” u Jankomiru te KBC-u Sestre milosrdnice što znači – manje kapaciteta, a potrebe su sve veće.
"Ovoj djelatnosti ništa nije dano, a stalno se od nje uzimalo", kaže ravnateljica. Nakon što su iz bolnice obavijestili sve nadležne adrese, među kojima i Ministarstvo zdravlja, u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo napravljena je procjena potreba te se krenulo u financijsku realizaciju tih potreba.
Za to treba aplicirati na fondove EU, ali da bi se to moglo učiniti, bolnica mora biti na listi prioriteta Ministarstva. U Ministarstvu pak čekaju izvješća KBC-a Split, Zagreb i Rijeka prema preporuci pučke pravobraniteljice te rješavaju problem kapaciteta u Osijeku. Osnovali su povjerenstvo za Strateški plan za dječju psihijatriju, a konačno rješenje trebala bi biti nova Klaićeva.
Nedopustive prakse u bolnici u Kukuljevićevoj, iz izvješća pučke pravobraniteljice
1. Pacijente koje su morali vezati drže zajedno s ostalima u sobi
"Sva sputavanja provode se u sobi intenzivne skrbi, na dijelu odjela namijenjenog adolescentima... Poseban problem predstavlja činjenica da pacijente koje je potrebno fiksirati nije moguće odvojiti od ostalih, što može predstavljati ponižavajuće postupanje, ali i sigurnosni rizik." Pacijenti su vezani najčešće sat, no zabilježen je i slučaj pacijenta koji je bio vezan sedam sati.
2. Sa suicidalnom djecom smještaju depresivnu i agresivnu djecu
Nema prostornih mogućnosti za odvajanje djece po dijagnostičkim kriterijima, što je neophodno za odgovarajuću dijagnostiku i liječenje. Dijete sa psihotičnom epizodom boravi u istoj sobi i dnevnom boravku s djetetom koje je pokušalo suicid; dijete s poremećajem ponašanja i razvojem disocijalnog poremećaja ličnosti, koje je heteroagresivno, smješteno je sa suicidalnim...
3. Na zatvorenom odjelu drže i onu djecu koja na tom odjelu više ne bi trebala biti
Dio pacijenata upućuje se na bolničko liječenje u Psihijatrijsku bolnicu i bez indikacija za liječenje na zatvorenom odjelu; pacijenti ovdje ostaju i kad više nema indikacija za liječenje na zatvorenom... Zbog nedostatka prostora pacijentima smještenima u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež ne može se osigurati srednjoškolsko obrazovanje te je potrebno osigurati nove prostore.
4. Roditelji iz drugih krajeva Hrvatske ne mogu biti s djecom tijekom liječenja
Osim iz Zagreba, na bolničko liječenje ovamo dolaze adolescenti i iz drugih krajeva Hrvatske koje se u njihovoj sredini ne može adekvatno liječiti. "Stoga se nerijetko događa da se roditelji ne mogu uključiti u liječenje, što predstavlja velik problem i negativno se odražava na tijek i ishod liječenja. Pacijenti se u bolnici u prosjeku zadržavaju do dva mjeseca".
5. Na svježi zrak ne mogu svi, a na objed moraju odlaziti u podrum bolnice
Dvorište nije ograđeno te se na svježem zraku mogu šetati samo oni za koje postoji pozitivno mišljenje liječnika. Tako se može dogoditi da pojedini pacijenti i dulje vrijeme ne borave na svježem zraku. Nije moguće organizirati prehranu na samom odjelu, djeca tri puta dnevno izlaze u podrum, gdje je smještena blagovaonica, što zbog rizika od bijega predstavlja i sigurnosni problem.
