ANTO NOBILO STAO NA MILANOVIĆEVU STRANU: /

'Imate istaknute pojedince, njihove sljedbenike, frakcije i klijentelističke odnose'

Image
Foto: Boris Šćitar / PIXSELL

Odvjetnik Anto Nobilo smatra da ne bi trebalo ograničavati ustavno pravo predsjednika Republike da bira kandidata za predsjedanje Vrhovnim sudom te da je Zakon u tom smislu samo pomoćno sredstvo

9.3.2021.
17:18
Boris Šćitar / PIXSELL
VOYO logo

Odvjetnik Anto Nobilo uključio se u previranja između predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića zbog izbora novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. Milanović je predložio profesoricu s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zlatu Đurđević. No, ona nije prijavljena na javnom natječaju Državnog sudbenog vijeća, zbog čega je izgledno da predsjednik Sabora, Gordan Jandroković neće prihvatiti taj prijedlog. Nobilo smatra da je Milanović pogodio mišljenje građana o pravosuđu.

“Vidi se da mu je rejting porastao. Nitko nije zadovoljan s pravosuđem, ali nažalost aktualna većina u Saboru ništa ne radi da napravi reformu pravosuđa. Predsjednik ne može napraviti reformu pravosuđa, ali može unijeti neko provjetravanje, neki dašak novoga bar u Vrhovni sud i na nekoj simboličkoj razini pokušati nešto malo promijeniti ili dati signal da su pravosuđu nešto može promijeniti”, rekao je Nobilo na N1.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
ŽENA KOJU MILANOVIĆ ŽELI NA ČELU VRHOVNOG SUDA: /

Izuzetno cijenim što je predsjednik prepoznao moj rad

Image
ŽENA KOJU MILANOVIĆ ŽELI NA ČELU VRHOVNOG SUDA: /

Izuzetno cijenim što je predsjednik prepoznao moj rad

Nema provjetravanja u pravosuđu

Poput predsjednika, niti on nema birane riječi za pravosuđe, niti za Vrhovni sud. Smatra da su ta tijela izrasla u zatvorenu kastu koja se sama unutar sebe replicira i u kojoj nema provjetravanja.

“U zrelim demokracijama i zrelim pravosuđima vi možete s pozicije državnog odvjetništva ići, čak je to u Njemačkoj u pravilu da je netko državni odvjetnik pa bude sudac jedno vrijeme pa se vrati u državno odvjetništvo da se na neki objektivniji način sagleda pravna norma i primjena te pravne norme. S druge strane, profesori često idu na Vrhovni sud, ali i suci Vrhovnog suda postaju profesori. Odvjetnici postaju članovi Vrhovnog suda i na taj način se ta jedna zatvorena kasta koja imitira klijentelistički kapitalizam koji vlada u Hrvatskoj. Na neki način zrcali se i situacija u pravosuđu. Imate istaknute pojedince, imate njihove sljedbenike, imate frakcije, imate klijentelističke odnose”, rekao je i dodao da te frakcije treba razbiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ne može se samo s novom predsjednicom Vrhovnog suda, međutim dobar je primjer na simboličkoj razini. Predsjednik je izabrao, po meni bolju kandidatkinju i nije mogao izabrati, nju je jednostavno teško odbiti. Ja tu ne vidim previše pravno-procesnih problema nego vidim politički problem jer su se dvije strane ušančile u svoje pozicije”, smatra Nobilo.

Problem je u političkoj volji

Za razliku od Milanovića, Nobilo ne smatra da je Zakon problem, iako ima svojih nedostataka, već je ključna politička volja. “Kad bi bilo političke volje, onda je vrlo jednostavno. Zakon o sudovima koji govori da DSV prikuplja kandidate treba tumačiti više u svjetlu pravne norme, a to je Ustav. To onda znači da je taj proces DSV-a koji se javlja kao administrator kako bi pomogao predsjedniku da dođe do što šireg kruga kandidata treba shvatiti kao pomoć predsjedniku, ali ne kao ograničenje predsjednika. Jer, ne može zakonom ograničavati ustavne ovlasti. Dakle, preko DSV-a predsjednik dolazi do šireg kruga ljudi koji su zainteresirani, ali u konačnici izvornu izvršnu ustavnu ovlast predsjednika da kandidira predsjednika Vrhovnog suda nitko ne može ograničiti.

Ako netko ne ispunjava uvjete ili ne dostavi dokumentaciju tko je taj koji će ga eliminirati s mjesta kandidata. Ono što je u ustavnom smislu najproblematičnije – ne možete Zakonom mijenjati ili ograničavati ustavne ovlasti predsjednika. Zakon je propis nižeg ranga, on mora biti u suglasnosti s Ustavom, a ne protivan Ustavu. Zakon se ne može tumačiti ili ne može postojati zakon koji ograničava ustavne ovlasti predsjednika. Zato ja dajem tumačenje kao jedan kompromis da taj zakon treba tumačiti kao administrativnu pomoć predsjedniku pri donošenju odluka o kandidatu, ali ne kao ograničenje predsjednika”, ističe.

Osvrnuo se i na Jandrokovievu tvrdnju da predsjednik Republike nije poštovao proceduru. “Oni su zauzeli svoje pozicije, a vladajuća većina neće staviti na dnevni red taj zakon. Ako ga pak opozicija i uspije nekako staviti na dnevni red, vladajuća većina neće glasati o tome. Tu će biti prije svega žrtva profesorica Đurđević, ali i žrtva će biti i Vrhovni sud, jer Vrhovni sud će propustiti priliku da zaista dobije predsjednika od formata koji sve uvjete zadovoljava zbog političkih prepucavanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedno je izbor predsjednika i ako ima dobre volje, to se može napraviti vrlo jednostavno. Druga je stvar što se preko izbora predsjednika očito vode političke bitke. To se može riješiti samo političkim dogovorom. Procedura i formalnosti su tu manje važne jer one nisu važne, važna je politička volja”, zaključio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo