Antibiotici nisu rješenje za virusne infekcije poput gripe ili prehlade, već djeluju samo protiv bakterijskih infekcija, a odluku jesu li nužni u liječenju može donijeti jedino liječnik, poručeno je danas s panela održanog u povodu Europskog dana i Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima.
Sudionici panela pod nazivom "Antibiotici nisu bomboni" složili su se kako je jedan od najvećih izazova današnje medicine porast broja bakterija rezistentnih na antibiotike, među ostalim i zbog nepravilne i prečeste upotrebe tih lijekova.
U Europi se taj problem može usporediti s učinkom gripe, tuberkuloze i HIV/AIDS-a zajedno. Pogrešna ili neispravna uporaba antibiotika može uzrokovati rezistenciju bakterija na buduće terapije, što je opasno po zdravlje ne samo osoba koje neispravno koriste antibiotike, već i za sve one koji bi se kasnije mogli inficirati rezistentnom bakterijom, rečeno je.
Odgovorna primjena
Kampanjom se želi informirati i educirati stručnu i najširu javnost o odgovornoj primjeni antibiotika, a u ovogodišnjim porukama liječnicima, Svjetska zdravstvena organizacija istaknula je upravo nepotrebno propisivanje antibiotika kod gripe, prehlade i akutnog bronhitisa kao područje na kojem bi se mogla ostvariti značajna racionalizacija primjene antibiotika.
„Tijekom više od dva desetljeća pratimo rezistenciju i potrošnju antibiotika u Hrvatskoj i Europi. Svijest o problemu rezistencije je visoka među zdravstvenim djelatnicima, a sve je viša i među građanima, no nismo zadovoljni pomacima u navikama i ponašanju", rekla je voditeljica Referentnog centra za rezistenciju bakterija na antibiotike Ministarstva zdravstva Arjana Tambić Andrašević, ujedno predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA).
Dodala je kako očekivanja pacijenta uvelike utječu na odluku liječnika, a defenzivna medicina, u kojoj se antibiotik olako propisuje već prvi dan bolesti, lakša je za liječnike i popularnija kod pacijenata, no, kaže, nije put ka sigurnom zdravlju. Zemlje koje troše više na antibiotike na kraju imaju lošije rezultate u liječenju infekcija, ustvrdila je.
Vodeći uzok smrti kod djece
Na skupu je rečeno da je veća potrošnja antibiotika i visoka rezistencije zabilježena u zemljama južne Europe, uključujući i Hrvatsku.
"Praćenje i kontrola posebno je važna kod novorođenčadi i male djeca jer su bakterijska pneumonija i sepsa među vodećim uzrocima smrtnosti djece mlađe od pet godina, a oko 30 posto novorođenčadi sa sepsom umire od infekcija bakterijama koje su otporne na više antibiotika. Uporaba antibiotika pokazala se neopravdano visokom i kod bolesnika oboljelih od covida-19 s obzirom na to da mali udio pacijenata razvije sekundarnu bakterijsku infekciju", rečeno je.
Također je istaknuto da je zbog covida-19 porastao pritisak na jedinice intenzivnog liječenja gdje su pacijenti "zbog brojnih invazivnih intervencija posebno osjetljivi na infekcije izazvane rezistentnim bakterijama".
Stoga cijepljenje ima veliko značenje na sprječavanje širenja rezistencije na antibiotike, poručili su sudionici panela.
