Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, utemeljitelj je ZAMP-a u Hrvatskoj i, naravno, podržava kontroverznu ACTA-u (Anti-Counterfeiting Trade Agreement). Nakon što se javno izjasnio o tome, doživio je odmazdu hakerske grupe Anonymous koja se bori za slobodu interneta. U četvrtak navečer srušili su mu službenu stranicu predsjednik.hr.
Naime, Josipović je kopiranje i diseminaciju umjetničkih djela putem interneta, nazvao krađom.
"Nije ljudsko pravo uzeti tuđi rad besplatno - to je isto kao da dođete u samoposlugu, uzmete neke artikle i kažete 'ja bih to uzeo, to je moje ljudsko pravo da se hranim'", izjavio je Josipović za Media servis te dodao kako smo "vidjeli koliko je diskografskih kuća propalo sa svim onim ljudima koji su bili zaposlenici, pa i umjetnicima koji su bili dio tih projekata, zbog toga jer je netko smatrao da je dobro krasti na internetu".
Kome smeta kulturniji i obrazovaniji siromašni sloj?
Anonymousi, pak smatraju da kopiranje nije istovjetno krađi, budući da ne dolazi do otuđenja originala od vlasnika već se pravi kopija, što bi se dalo zaključiti iz Josipovićevog tumačenja. Osim toga, protivnici ACTA-e, (udruge i mreže AccessNOW.org, preko European Digital Rightsa, Trans Atlantic Consumer Dialoguea...) smatraju da su diskografi ti koji bi se trebali naučiti nositi s vremenom, a ne korisnici npr. glazbenih i filmskih umjetničkih djela, koji na ovaj putem interneta imaju slobodniji pristup svjetskoj kulturnoj baštini.
No, hrvatski se diskografi ne slažu s time, te srčano podupiru Ivu Josipovića. Naime, Institut hrvatske glazbe, čiji su utemeljitelji Hrvatska diskografska udruga (HDU), Hrvatska glazbena unija (HGU) i Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), osudio je rušenje njegove internetske stranice od strane Anonymousa.
Anonymous 'ušutkao' Josipovića
"Ovakav čin je neprihvatljiva demonstracija sile, i predstavlja upravo ono protiv čega Anonymousi tvrde da se bore: beskompromisnu cenzuru i ograničavanje slobode javnog izražavanja na internetu. Jučer je Vlada RH najavila javnu raspravu po pitanju trgovinskog sporazuma ACTA koji regulira pitanje zaštite prava intelektualnog vlasništva. Kakvu javnu raspravu možemo očekivati ako se iskazivanje mišljenja kakvo Predsjednik – ne samo kao državna institucija već i kao glazbenik i pravnik nesumnjivo predstavlja - odmah kažnjava i ušutkava?", prigovara Institut.
Ističu kako oni sustavno upozoravaju na problem piratstva i potrebu jače zaštite prava intelektualnog vlasništva na internetu pa pozdravljaju otvaranje javne rasprave o tome i pritom se zalažu "da se u njoj poštuju demokratski principi po kojemu će sve strane imati jednako pravo na stav – otvoreno i bez maski". A zatim poentiraju:
"Ne misle li hrvatski Anonymousi da, svjesno ili nesvjesno, ovakvim svojim djelovanjem zapravo pomažu velikim multinacionalnim kompanijama koje ostvaruju ekstremne profite na razmjeni tuđeg vlasništva – glazbenog, filmskog ili softverskog sadržaja? Upravo su to oni protiv kojih se deklarativno izjašnjavaju", navode u reakciji.
Poštivanje vlasničkih prava, uz dobru volju i etično odlučivanje svih uključenih strana na internetu, moguće je bez utjecaja na njegovu slobodu, smatraju u IHG.
Hrvatska vlada, doduše, nije donijela svoj pravorijek po pitanju ACTA-e. Ministar uprave Arsen Bauk ustvrdio je tvirteraša na okupljanju ali se svakako zalažu za široku javnu raspravu po tom pitanju.
"Vlada će se po pitanju ACTA dobro informirati i u raspravu pozvati sve zainteresirane građane, prije donošenja ikakve odluke", prisnažila je pritom potpredsjednica Vlade Milanka Opačić.
Inače, u subotu se održava prosvjed protiv ACTA-e u Zagrebu, Osijeku i Rijeci.
