Pandemija, potres, recesija, samoizolacija - zvuči kao recept za
razvijanje psihičkih smetnji.
VEZANE VIJESTI
- 'Čeka nas oplakivanje žrtava, ali i val predivne normalnosti jednom kad sve bude gotovo'
- U žrvnju virusa i potresa: 'Ponašanje uvjetovano strahom, a ne razumom - pogubnije je od svega'
- Zašto se ja bojim više nego drugi? Zapamtite: Već ste bili na teškom mjestu i preživjeli
- Kako sačuvati zdravu glavu u doba korone i što bismo trebali naučiti?
Strah se prvo uvukao još u siječnju, sa svakim tjednom pandemije
postajali smo nervozniji, a onda se dogodio potres. Dvije
profesorice psihologije Anita Lauri
Korajlija i Nataša Jokić-Begić su
pratile kako smo se i čega bojali od trenutka kada je koronavirus
došao u Hrvatsku.
''Ono što smo dobili je dramatičan porast u zabrinutosti i
to u brigama hoću li se razboljeti, ako se razbolim koliko
će biti ozbiljno i hoće li se razboljeti član moje obitelji.
Ono gdje je dramatičan porast je promjena percepcije ovog virusa
u odnosu na virus gripe'', kazala je Lauri Korajlija.
Rečenica 'iz ovoga ćemo izaći drugačiji' više nije samo floskula.
Cijela situacija nam je promijenila prioritete pa tako
sada:
- 88 posto sudionika pere ruke češće nego inače
- 70 posto koristi sredstva za dezinfekciju ruku
- 89 posto izbjegava rukovanja
- gotovo 18 posto nosi zaštitnu masku
- čak 95 posto izbjegava mjesta na kojima je puno ljudi
- 77 posto je ozbiljno shvatilo #ostanidoma
''Naši podaci govore da postoji dio sugovornika koji je u ovoj
situaciji pribjegao alkoholu, opijatima i pušenju. Naš topli
savjet je nemojte to raditi, kratkoročno to možda pomaže, ali
dugoročno si stvarate velike probleme'', upozorava
Jokić-Begić.
Podložni smo i anksioznosti i depresiji. Tjeskoba je dosegnula
razmjere s kojima se teško nosimo, a još je gore ako ovaj
povijesni svjetski period prolazimo sami ili nas psihičke tegobe
prate od prije. Klinička bolnica za psihijatriju Vrapče stoga je
organizirala krizni telefon i teleterapiju, a pročelnica Zavoda
za psihoterapiju Tihana Indričko kaže: ''Osim
naših pacijenata javljaju nam se osobe koje nisu imale psihičke
smetnje, ali su zbog svih ovih razloga razvili nekakve psihičke
smetnje, najčešće u vidu anksioznih i depresivnih simptoma,
poremećaja prilagodbe''.
10 psihijatara, socijalnih pedagoga, medicinskih sestara
dnevno primi stotinjak poziva. Svakom pozivu pristupa se
individualno, sve se detaljno propituje jer nažalost za neke, taj
poziv je razlika između života i smrti: ''Dakle, koje simptome
ima, što je potaklo da sada nazove, utvrđujete postojanje nekih
bolesti od prije, utvrđujete u kakvoj okolini živi jer je to
izrazito bitno. Što osobu brine, čega se plaši, što je izvor
anksioznosti, dakle je li to vanjska situacija, je li to čisto
strah koji se razvio iz ove situacije ili možda iz nedostatka
nečega drugoga''.
No umjesto da traže pomoć, veliki dio ljudi si sam propisuje
terapiju. U mnogim ljekarnama skočila je prodaja preparata za
smirenje i spavanje. ''Oni se kod nas inače dosta traže, a sad
nešto malo više. Uz valerijanu tu su i melatonini u raznim
oblicima, sad nešto više, a osobito nakon potresa'', kaže
Tina Delić Fundak, farmaceutska
tehničarka.
Uz ljekove na biljnoj bazi, skočila je prodaja i eteričnih ulja.
Ali to nisu jedina ulja koja ljudi koriste kako bi se ovih dana
smirili. Prodaja CBD ulja i preparata od konoplje vrtoglavo je
narasla, kaže Mario Božović iz Garice:
''Iskreno, iznenadili smo se, premašilo je to sva naša
očekivanja. Ne želimo sugerirati da je CBD lijek, ali povratne
informacije koje dobivamo od kupaca je da se pokazao kao odlična
stvar u borbi protiv anksioznosti, nesanice i tjeskobe''.
Koje god simptome imali, nemojte se ustručavati potražiti stručnu
pomoć jer što god da ste dosad u ovim vremenima
izgubili može se nadomjestiti. Osim mentalnog zdravlja - ono
bi svima trebalo biti prioritet.
VEZANE VIJESTI
- Propaganda zdravog života 'vrišti' sa svih strana, ali mentalno zdravlje ima samo dvije opcije: Tabu ili trivija
- Što radi država: 'Podrška mentalnom zdravlju treba biti dostupnija svima, a ne samo povlaštenima'
- (Ne)moguća misija: Može li Hrvatska po uzoru na Novi Zeland imati 'proračun blagostanja'?
