U iskrenom razgovoru za podcast "Offline", Anita Matijević, voditeljica Službe za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji u Ravnateljstvu policije, otkrila je šokantnu stvarnost koja se krije iza naslovnica o maloljetničkom nasilju. Iako statistike pokazuju značajan pad najbrutalnijih kaznenih djela, percepcija javnosti je potpuno suprotna. Razlog? Digitalno doba u kojem svaka tučnjava postaje viralni spektakl, a roditelji gube bitku s onim što se događa iza zatvorenih vrata dječje sobe.

Kao prva žena u vrhu policije zadužena za ovaj iznimno težak resor na razini cijele Hrvatske, Matijević već desetljećima svjedoči najmračnijim stranama odrastanja. Njezin posao, kako sama kaže, nije posao, već poziv. "Niti jedna druga linija rada u policiji nema tu moć da nekome promijeni život na bolje, da nekoga spasi od dugogodišnje viktimizacije", ističe, opisujući teret koji nosi kući svaki dan – teret ljudskih sudbina, osjećaja odgovornosti i borbe za svako ugroženo dijete.

Paradoks našeg doba: Brojke padaju, brutalnost raste na ekranima

Jedan od najzanimljivijih podataka koje je Matijević iznijela jest onaj koji se kosi sa svakodnevnim medijskim izvještajima. U posljednjih deset mjeseci, ukupni kriminalitet maloljetnika u Hrvatskoj pao je za 15 posto. Još frapantniji je podatak o kaznenim djelima protiv života i tijela, gdje je zabilježen pad od 15 posto, dok je kod najbrutalnijih, teških tjelesnih ozljeda, pad čak 48 posto.

Zašto imamo osjećaj da je nasilja više nego ikad?

"Najviše se promijenilo s online prostorom. Danas javnost percipira da imamo više nasilja zato što se o njemu neusporedivo više izvješćuje", objašnjava Matijević. Prije su se dječje tučnjave događale daleko od očiju javnosti. Danas, situacija je drastično drugačija.

"Vi danas imate snimku koja postane viralna. Imate dijete koje je završilo na podu i kojeg netko cipelari. Svaki put kad se ta snimka podijeli, svakim novim pregledom i komentarom, to dijete se ponovno viktimizira. Ono je ponovo izloženo zlostavljanju", naglašava. Medijska eksponiranost, umjesto da služi prevenciji, često postaje gorivo za počinitelje. "Kada mladi ljudi sebe vide s kapuljačama u svim top vijestima, oni rastu. Dobivaju poticaj da su 'face', a drugi isto tako žele biti takva 'faca' i završiti u udarnom dnevniku."

"Moje dijete to nikad ne bi"

Jedan od ključnih problema s kojima se policija danas suočava jest sve veći otpor roditelja. Umjesto suradnje, stručnjaci nailaze na zid negiranja i prebacivanja odgovornosti.

"Roditelji trebaju naučiti razliku između bezuvjetne ljubavi i bezuvjetne podrške", upozorava Matijević. "Svome djetetu uvijek treba biti podrška, ali ne možemo ga podržavati u štetnim i lošim ponašanjima. Ne možemo odmah apriori ići s time da je moje dijete savršeno i da je policija nešto krivo protumačila."

Ovaj problem, ističe, doveo je do toga da se i stručnjaci u školama boje roditelja i biraju liniju manjeg otpora. Istovremeno, mladi gube svaki respekt prema autoritetima – od roditelja i nastavnika do policije. Ta kombinacija nedostatka granica kod kuće i sloma autoriteta u društvu stvara plodno tlo za nekontrolirane porive i agresiju.

MLADI HULIGANI /

Stručnjakinja za maloljetničku delinkvenciju: 'Oni se vole vidjeti s kapuljačama u medijima'

"Djeca su sve više odvojena od realiteta. Igraju igrice u kojima pet puta poginu, pet puta ubiju, dobiju nove bodove i ponovno žive. Jednostavno ne razmišljaju o posljedicama", kaže Matijević, dodajući kako je nedostatak empatije i opća usmjerenost na "ja, moje potrebe, sada i odmah" postala društvena norma.

Digitalna džungla: Imate zakonsku dužnost nadzirati svoju djecu

Najveći dio razgovora posvećen je opasnostima koje vrebaju online, a kojih roditelji, tvrdi Matijević, apsolutno nisu svjesni.

"Roditelji misle da dijete ima pravo na privatnost. Da, ali u određenoj mjeri. Roditelj po Obiteljskom zakonu, članak 95., ne da ima pravo, nego ima dužnost nadzirati svoje dijete u druženju s drugim osobama i nadzirati njegove komunikacije u online prostoru", jasan je savjet ove iskusne policajke.

Stvarnost je zastrašujuća. Djeca od osam godina, upozorava, vode eksplicitne razgovore s nepoznatim osobama i izvode seksualne radnje pred kamerama. Žrtve su sve mlađe, a među njima su i predškolska djeca i dječaci koji postaju mete seksualnih ucjena.

"Počinitelji su nevjerojatno organizirani", otkriva Matijević. "U pretragama smo nalazili priručnike kako zavesti dijete, kako ga pripremiti za zlostavljanje. Jedan si je počinitelj napravio skicu koje mladi koriste kako bi se što vjernije predstavljao kao šesnaestogodišnjak." Oni međusobno razmjenjuju informacije o tome kako se sakriti od policije i koje platforme su "sigurne" za njihove aktivnosti.

Kako se zaštititi?

Ključ je, ponavlja Matijević, u povjerenju i komunikaciji. Dijete mora znati da, što god napravilo, može se povjeriti roditelju bez straha od kazne. "Bolje da mama viče na mene, nego da me netko mjesecima ucjenjuje", slikovito pojašnjava.

Roditelji moraju imati hrabrosti reći "ne", čak i ako "svi drugi imaju". "Kad dijete pita 'zašto ja ne mogu imati profil', odgovor je: 'Zato što te volim i brinem se o tebi'. To nije ograničavanje slobode, to je briga za vlastito dijete."

Razgovor, zajedničko gledanje sadržaja na mrežama i postavljanje jasnih granica jedini su put da se djeca zaštite od opasnosti svijeta za koji još nisu spremna. Jer, kako zaključuje Matijević, prevencija počinje kod kuće, puno prije nego što slučaj dođe na njezin stol.

Cijeli razgovor pogledajte OVDJE. 

POGLEDAJTE VIDEO: Stručnjakinja otkrila zastrašujuće detalje istraga: 'Djeca od 8 godina se dopisuju s predatorima'