Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk poručio je u utorak preko Twittera da se čelnici približavaju dogovoru o novom vodstvu europskih institucija. Čelnici 28 zemalja su više od pet sati proveli u bilateralnim i multilaternim konzultacijama i tek se nešto poslije 16 sati okupili na plenarnoj sjednici. Ali, već nešto prije 17 sati ponovno su prekinuli sastanak i vratili se konzultacijama. Iza 19 sati navodno je postignut dogovor.
Njemica Ursula von der Leyen bit će nova predsjednica Komisije, Belgijac Charles Michel predsjednik Europskog vijeća, Francuskinja Christine Lagarde predsjednica Europske središnje banke, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borrell. Mandat predsjednika Europskog parlamenta dijelili po pola Nijemac Manfred Weber i Bugarin Sergej Stanišev. Spitzenkandidati socijaldemokrata i liberala Frans Timmermans i Margrethe Vestager dobili bi mjesta potpredsjednika Europske komisije.
Predloženu predsjednicu Europske komisije treba još potvrditi Europski parlament, koji će o tome glasovati na svojoj sljedećoj plenarnoj sjednici od 15. do 18. srpnja.
Inače, Ursula von der Leyen je konzervativka, rođena 1958. godine u Bruxellesu, a govori njemački, engleski i francuski. Liječnica je koja se upustila u političke vode i ministrica je u njemačkim vladama od 2005. godine - kad je Angela Merkel postala kancelarka. U trećem mandatu je postala ministrica obrane, prva u njemačkoj povijesti, i na tom je položaju ostala i u ovoj vladi. Njezine su veze s Europskom komisijom duge: njezin otac Ernst Albrecht bio je generalni direktor u Komisiji nakon njezina osnivanja 1958. godine. Po očevoj liniji vuče podrijetlo od uglednih poduzetnika, a muž Heiko von der Leyen je pripadnik plemićke obitelji koja se bavila trgovinom svilom. U CDU je ušla 1990. godine, a aktivno se počela baviti tim poslom 1999. godine i ubrzo ušla u lokalna tijela vlasti u Hannoveru.
Ako u Parlamentu ne bi prošao prijedlog Europskog vijeća, mogao bi pasti u vodu cijeli paket. Predsjednik Europskog vijeća je izabran i Charles Michel će preuzeti dužnost 1. prosinca, a Christina Lagarde trebala bi preuzeti dužnost u studenome kada istekne mandat Mariju Draghiju.
Evo što o svemu misli Ressler
Ranije je HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler gostovao u Newsroomu N1 televizije, gdje je komentirao izbore čelnih ljudi europskih institucija. Rekao je da je u glavnom fokusu izbor novih čelnika europskih institucija te da se "bijeli dim" ne očekuje samo u Bruxellesu, nego i u Strasbourgu, gdje se bira predsjednik Europskog parlamenta.
"Europski parlament ima pravo i mogućnost sam odlučiti o predsjedniku, a jasno je da je potreban cijeli i širi paket, teško je doći do sporazuma, a teško je osmisliti koncept. Jasno je da politički lideri, ali i svi koji to prate, imaju problema s osmišljavanjem koncepta, koji bi zadovoljio i preferencije europskih birača, uzeo to kao temelj i prema tome se ravnao, ali išao i s tim da nijedna opcija nema većinu i da su kompromisi nužni. Potrebno je izabrati konsenzus, vjerujem da će do dogovora doći", rekao je Ressler.
Ne vjeruje ni Manfredu Weberu
On smatra da je Manfred Weber dobar kandidat za predsjednika Europske komisije, ali ne vjeruje da će to i postati: "Vjerujem da je dobar kandidat i da u debati nedostaju pravi razlozi koji bi objasnili biračima zašto Weber ne bi mogao biti dobar predsjednik Europske komisije i mislim da je to jedan od dodatnih uzroka koji kompliciraju ovu situaciju", rekao je Ressler.
Plenković? Nije realno i nije opcija. On je hrvatski premijer
Komentirao je i mogućnost da premijer Andrej Plenković zasjedne na čelo Komisije: "Čini mi se da nije realno, nije opcija i nije realno da će se dogoditi da Plenković postane predsjednik Europske komisije, on je hrvatski premijer i to je najvažnije", rekao je Ressler.
