Predizborno šutimo, ali čemu? /

Analiziramo: Čemu zapravo uopće služi izborna šutnja i ima li smisla u današnje vrijeme?

Image
Foto: PIXSELL, arhiva

Gotovo pred svake izbore i u Hrvatskoj se može čuti kako je izborna šutnja besmislena.

4.7.2020.
10:00
PIXSELL, arhiva
VOYO logo

Nakon što su u 15 dana službene promidžbe birači imali priliku upoznati gotovo 2700 kandidata sa 192 liste, sinoć u ponoć nastupila je izborna šutnja koja po zakonu traje do sutra u 19 sati.

Kao što je već dobro poznato, za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U dosadašnjoj praksi, tijekom parlamentarnih, predsjedničkih i europskih izbora, u Hrvatskoj nije bilo ozbiljnijih kršenja izborne šutnje. Pamte se SMS poruke kojima se "nagovaralo" birače kome dati glas i/ili sporni zapisi na društvenim mrežama.

Poštivanju izborne šutnje sudionici izborne utrke svakako teže i zbog nemalih novčanih kazni za kršenje iste. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izborna šutnja u svijetuNaime, kazne za kršenje šutnje dosežu ozbiljne iznose. Za fizičku osobu, dakle građanina, koja krši šutnju propisana je kazna od tri tisuće kuna, za izbornog kandidata od 10 tisuća do 30 tisuća kuna, za pravnu osobu, a to su i stranke, od sto tisuća do pola milijuna kuna, a za odgovornu osobu u njoj od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.

Izborna šutnja zakonski je propisana tek u manjem broju zemalja, a u mnogima se ona doživljava kao povreda slobode izražavanja slobodnog mišljenja. U pravilu je nemaju starije demokracije. U SAD-u je uopće nema, a vjerojatno bi je bilo i jako teško provesti s obzirom na to da se zemlja prostire na tri vremenske zone.

Šutnje nema u Finskoj, Norveškoj, Nizozemskoj i Švedskoj, dok u Rumunjskoj, Makedoniji, Albaniji, Portugalu, Bugarskoj, Poljskoj, Francuskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Sloveniji izborna šutnja počinje 24 sata prije izbora. U Mađarskoj se šuti na dan izbora, a uz to se brane objave anketa osam dana prije. I Slovenija u kojoj šutnja počinje dan prije izbora ankete se ne smiju objavljivati u predizbornom tjednu.U Australiji je također nema, zabranjeno je samo oglašavanje na radiju i TV-u na dan izbora, ali ta zemlja ima obvezno glasanje. U Kanadi je, kao kod nas, kampanja dan prije izbora i na dan izbora zabranjena. Međutim, dopušteno je pozivati birače SMS-om ili kucanjem na vrata da iziđu na izbore.

Izborna šutnja - ima li smisla?

Gotovo pred svake izbore i u Hrvatskoj se može čuti kako je izborna šutnja besmislena. Rasprave na društvenim mrežama, koje su u svojoj naravi javne, mada se odvijaju na nečijem "zidu" na Facebooku ili Twitteru, nemoguće je zaustaviti i besmisleno je i pokušavati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da se o svemu tome može razgovarati, još je prošle godine, uoči izbora za Europski parlament, u razgovoru za RTL Danas rekao i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.


"To se uvijek prije izbora govori, ali nakon izbora svi zaborave. Nitko od predlagatelja zakona nije išao u tom smjeru", kaže u izjavi za RTL.hr godinu dana poslije Slaven Hojski. "Dok je zakon ovakav, mi moramo tako postupati. Za europske izbore najveće su kaznene odredbe. Vrijeme je da apsolutno porazgovaramo o tome. Ja se slažem sa stajalištem struke da krenemo u analizu", kazao je tada Hojski. Do analize i propitivanja predizborne šutnje međutim ipak nije došlo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da izborna šutnja i nema nekog smisla, kaže politički analitičar Davor Gjenero.

"Nemoguće spriječiti oglašavanje"

"Još 2005, kad je odlazio s dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, a time i Državnog izbornog povjerenstva, Ivica Crnić je u tekstu o nužnim promjenama izbornog zakonodavstva zapisao da valja razmisliti o ukidanju izborne šutnje. U međuvremenu, od tog teksta, Hrvatska nije reformirala svoje izborno zakonodavstvo, a razvoj društvenih mreža učinio je izbornu šutnju posve izlišnom", kaže Gjenero i dodaje da je nemoguće spriječiti oglašavanje kandidata u vrijeme izborne šutnje.

Gjenero kaže da je teško govoriti o tome da bi biračima bio potreban dan bez bombardiranja političkim porukama, kako bi se u miru mogli opredijeliti za svoje političke prioritete, jer su biračke preferencije ionako u velikoj mjeri unaprijed određene i zanemariv je udio birača koji svoj odabir formira u posljednjem trenutku."Teško je kontrolirati provođenje tog instituta, a razvojem političke kulture on je izgubio svoj prvobitni smisao. Prvobitni je smisao izborne šutnje, naime, bio sprečavanje napetosti i sukoba među kandidatima u finalu kampanje i onemogućavanje prenošenja tih sukoba na biračko tijelo", govori naš sugovornik.

"Više nema opasnosti da bi se kandidati i njihovi glasači mogli s protivnicima potući neposredno pred izbore, nikad nismo imali taj tip neugodnih situacija u novijoj hrvatskoj političkoj povijesti. Istina je, građani u petak navečer odahnu, jer prestaje bombaridranje političkim porukama, ali nikakve druge svrhe izborna šutnja više nema", naposljetku će Davor Gjenero

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo