Nakon dužničke krize koja je potresala Uniju između 2010. i 2013. godine, u razdoblju od 2014. do danas većina članica bilježi gospodarski rast, a u tom vremenu stvoreno je novih pet milijuna radnih mjesta. No, Euronews piše da bi opstanak EU, načet lanjskim Brexitom, dodatno mogao biti ugrožen predsjedničkim izborima u Francuskoj ako pobijedi kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen koja najavljuje referendum poput britanskog o izlasku Francuske iz EU (Frexit). Bez Francuske je teško zamisliti EU u sadašnjem obliku, napominje Euronews.
Vujčić: Uvođenje eura vrijedno je rizika
No, moguće je da Unija preživi i svoju "egzistencijalnu" i fiskalnu krizu i da nakon svega njena valuta bude još snažnija. Nakon što Velika Britanija napusti Uniju, u njoj će ostati 27 članica od kojih 19 koriste euro. Od preostalih osam, Danska je ispregovarala izuzeće od uvođenja eura (tzv. opt-out) tako da su osam članica koje su još izvan eurozone: Hrvatska, Poljska, Bugarska, Češka, Mađarska, Rumunjska i Švedska.
Euronews se u svome tekstu fokusirao upravo na Hrvatsku. Ističe se kako Hrvatska s 4,2 milijuna stanovnika i BDP-om od 4,7 milijardi dolara očekuje snažan gospodarski rast. Citira se i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji smatra da je uvođenje eura vrijedno rizika.
"Za svakog potencijalnog stranog investitora jedan od glavnih rizika na koji gleda jest bi li njena valuta mogla oslabiti. Stoga je poželjna trgovina u zajedničkoj valuti, jer s njom ne postoji valutni rizik", kazao je guverner Vujčić.
Četiri kriterija konvergencije koja treba ispuniti
Ako Hrvatska aplicira za pridruživanje eurozoni, najprije će morati zadovoljiti "kriterije konvergencije" odnosno tzv. maastrichtske kriterije, koji prema vitalnim keonomskim pokazateljima trebaju jamčiti da je sposobna i spremna za uvođenje eura. Euronews navodi četiri glavna kriterija konvergencije:
1. Inflacija, koja podrazumijeva da prosječna stopa ne bi smjela biti viša od 1,5 posto u odnosu na tri, po tom kriteriju, najbolje članice EU u razdoblju od jedne godina koja se uzima za procjenu.
2. Državne financije kod kojih se gleda deficit proračuna opće države, a čiji udio u BDP-u ne smije prelaziti 3 posto na kraju prethodne financijske godine. Ako nije tako, privremeno se dozvoljava da deficit bude iznad tih 3 posto, ali ne previše. Također se gleda i državni dug čiji udio u BDP-u ne smije prijeći 60 posto na kraju prethodne financijske godine. U suprotnom, udio mora pokazivati tendenciju značajnog smanjivanja i mora se zadovoljavajućom dinamikom približavati referentnoj vrijednosti.
3. Tečaj prema kojemu zemlja članica mora sudjelovati u Tečajnome mehanizmu Europskoga monetarnog sustava neprekidno tijekom dvije godine prije godine u kojoj se preispituje stanje. To znači da se fluktuacije tečaja između eura i valuta članica moraju kretati u dogovorenim granicama.
4. Kamatne stope, odnosno nominalna dugoročna kamatna stopa u praksi ne smije prelaziti odgovarajuću kamatnu stopu u tri zemlje članice s najnižom inflacijom za više od dva posto, i to u godini prije početka preispitivanja stanja u određenoj zemlji članici kandidatkinji za EMU.
Konvergencija potrebna radi jakog sjevera i slabog juga
Euronews napominje da je EU u svome drugom Izvješću o konvergenciji, objvaljenom u lipnju prošle godine, utvrđeno da je Hrvatska polovično ispunila kriterije jer joj to nije pošlo za rukom u državnim financijama i tečajnom mehanizmu.
Ti kriteriji sada se striktno provode, a analitičari kažu da je to stoga što se prethodno, prilikom ocjenjivanja kritrija konvergentnosti Grčke, mnogo popuštalo i gledalo kroz prste.
"Problem je u tome što danas imamo i mnogo discipline i mnogo razilaženja", kazao je za Euronews Pierre Moscovici, europski povjerenik za ekonomska i financijska pitanja. "Ako je samo sjever jak, a jug slab, oni na sjeveru će pitati zašto bi financirali lijene ljude s juga. Oni na jugu mogu im reći da su njihove ekonomije neusporedivo slabije u odnosu na sjever. To su razlozi zašto nam je potrebna konvergencija", pojasnio je Moscovici
