Dok su mnogi poduzetnici i obrtnici zbrajajući minuse jedva dočekali popuštanje striktnih mjera donesenih zbog pandemije koronavirusa, nitko ne zna što će se točno događati s gospodarstvom u sljedećih nekoliko mjeseci. Ekonomski analitičar Velimir Šonje, jedan je od onih koji su pokušali sadašnju krizu usporediti s ranijima kako bi prikazao njene razmjere. Tako je rekao da bi pad BDP-a od sedam do osam posto u 2009. sada mogao biti nadmašen, ali i da je pad BDP-a od 40 posto u tri ratne godine ipak mnogo veći. Za HRT je iznio svoj pogled prema domaćem gospodarstvu u budućnosti.
"Kao što epidemiolozi ne znaju koliko će epidemija trajati, hoće li biti drugi val, ako bude, kada će biti, tako i ekonomisti ne mogu dati relevantnu prognozu što će se točno događati s gospodarstvom. Znamo da će biti prilično dramatično. Kratkoročno ne očekujem probleme, ovu godinu ćemo najvjerojatnije uspjeti zatvoriti, isfinancirati, no već u srednjem roku problemi će biti ozbiljni", smatra Šonje i dodaje kako probleme vidi u slabijem fiskalnom kapacitetu i kreditnom rejtingu, zbog čega bi mogle patiti državne financije.
Direktni efekti financiranja minimalnih plaća, otpisa i odgoda poreza te drugih Vladinih mjera iz proračuna, smatra Šonje, trebali bi dosegnuti oko četiri posto. No, ideja o lakom zaduživanju je, prema njegovu mišljenju - naivna. Ipak, ističe kako Hrvatska narodna banka može dugo držati tečaj ispod 7,6, ako bude potrebno. No, nakupljeni novac u mirovinskim fondovima mogao bi se brzo "otopiti".
"Za sada nikome nije palo na pamet da obustavi privremeno uplate u mirovinske fondove. Međutim ako kriza potraje, to će sigurno nekom političaru pasti na pamet jer potrebe za financiranjem su izuzetno visoke", upozorio je Šonje.
Promašene prepirke javnog i privatnog sektora
Učestale prepirke između sindikata javnih službi te privatnih poduzetnika Šonje smatra "potpuno promašenima". Zagovara smanjivanje plaća u javnom sektoru kako bi se osigurale naknade za one koji su u privatnom sektoru zbog koronakrize izgubili ili će tek izgubiti posao.
"Sindikati javnog sektora govore cijelo vrijeme: 'Dajte da trošimo, nemojte nam smanjivati plaće!', a u to vrijeme imamo stotine tisuća ljudi iz privatnog sektora čiji je radni život ugrožen. Uopće se ne radi o tome treba li povećati plaće u javnom sektoru, pravo je pitanje koliko se trebaju smanjiti da bi se otvorio prostor za povećane naknade za nezaposlene, naprimjer. Da nismo imali program za isplate minimalnih plaća, sada bismo na burzi imali četiristotinjak tisuća ljudi ili više, što bi bio daleko veći stres i za ljude i za društvo", smatra Šonje.
Dodaje kako je domaći privatni sektor slab zbog skupe i rigidne administracije, visokih poreznih opterećenja, nedostatka inovativnosti i loše strukture te ističe kako bi gospodarstvo teško opstalo samo od privatnih tvrtki.
"Nalazimo se u jednom novom ekonomskom sustavu, povijesna iskustva pokazuju da, kada jednom zagazite, vrlo teško se možete vratiti. Administracija i birokracija kontroliraju sve još više nego prije i za inovacije i investicije to je vrlo nepovoljan ambijent. Postat ćemo još više ovisni o vanjskoj pomoći kao zemlja u razvoju, a unutarnja energija za razvoj koja je i inače bila problematična, sada je jako ugrožena", mišljenja je analitičar Šonje.
Dvosjekli mač potpore javnosti
No, usprkos crnim prognozama, politički lideri uživaju snažnu potporu javnosti.
"Strah je glavni motivator podrške političkim čelnicima i s obzirom na to da je strah od virusa do sada bio dominantan, tu je i ta podrška. Međutim, to je dvosjekli mač, takve stvari se vrlo brzo mogu promijeniti ako se promijene ekonomske okolnosti. Ako produžimo sliku nekoliko mjeseci dalje, postoji trenutak prevrata kada država nema novca da održava takvo stanje, onda kreće igra istine", zaključuje Šonje i predviđa takav scenarij već za pola godine.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
