Državni zavod za statistiku u petak je objavio prvu procjenu pada BDP-a. Pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju usporen je u odnosu na prethodne kvartale, no u cijeloj prošloj godini gospodarstvo je zbog koronakrize palo po rekordnoj stopi od 8,4 posto.
Ekonomski analitičar Damir Novotny u Novom danu N1 Televizije govorio je o rekordnom padu BDP-a u Hrvatskoj. "Što je dublji pad, to će brži oporavak biti, to su zakonitosti ekonomskih ciklusa. Prošla godina je bila opterećena lockdownom i zatvaranjem ekonomske aktivnosti i rekao bih da je to u povijesti ekonomskih kriza vjerojatno jedini slučaj da je s jedne strane bila zatvorena ponuda, a potrošači su održali svoju kupovnu moć zahvaljujući vladinim mjerama i intervenciji države. Može se dogoditi da ove godine vidimo rast ekonomske aktivnosti, ali ne zbog turizma", tvrdi Novotny dodajući da pad turističkih aktivnosti prošle godine nije imao tako drastičan učinak kako se očekivalo.
'U drugom dijelu godine mogao bi se dogoditi rast'
Također, ističe da će snažan impuls rastu gospodarske aktivnosti dati investicije, te da se svi nadaju obnovi Zagreba i gradova koji su pogođeni potresom. "Oporavak će izazvati potražnju za građevinskim uslugama i to će dati doprinos. Treća važna komponenta BDP-a će biti domaća potražnja koja nije nestala, prošle godine se preselila iz restorana u maloprodaju", rekao je.
Govoreći o rastu javnog duga, Novotny je rekao da je državni sektor postao najveći poslodavac od 2009. godine do krize 2020. godine. "Tu vidimo velike manjkove u državnom sektoru. Oni se stvaraju svakodnevno, od bolničkog sustava, obrazovnog, mirovinskog pa do javne uprave. Vlada se zadužila i to je dobro, da pomogne privatnim poduzetnicima kako bi preživjeli i održali radna mjesta. Broj nezaposlenih se nije dramatično povećao. Ova kriza 2020. godine je bila duboka u smislu pada ekonomske aktivnosti, pada ponude tako da ova godina, ako bi se obistinile prognoze oko smirivanja epidemiološke situacije, u drugom dijelu godine bi se mogao dogoditi rast", rekao je te istaknuo da je javni dug ogroman te je zbog toga ujedno i ogroman teret za gospodarstvo.
'Stvorit će se nova radna mjesta, recimo u dostavi'
Novotny je istaknuo da se javni dug može smanjiti ili povećanjem poreza ili prodajom udjela u državnim firmama. "Hrvatska vlada ima većinski udio u preko tisuću poduzeća. Slovenska vlada je to napravila 2009. godine. Tu leži rezerva za smanjivanje javnog duga. Primjerice, umjesto da Vlada pokušava otkupiti Inu, trebala bi prodati udjele. To bi bilo racionalno", smatra Novotny, dodajući da "ta kompanija nije presudna za hrvatsku ekonomiju i njen rast".
Na kraju, komentirao je i promjenu određenih navika tijekom koronakrize, navodeći kako bi to moglo utjecati na našu ekonomsku situaciju. "Neće biti ništa kao prije krize, jedan dio radnih mjesta će sigurno nestati, ali će se stvoriti neka druga mjesta, primjerice u dostavi hrane", zaključio je Novotny.