Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić iako je uvjeravao da će to učiniti, ipak nije spriječio otpis dugova najimućnijim ljudima u Zagrebu. Na listi za oprost našli su se bogataši poput Vladimira Zagorca, supruga ministrice Pejčinović Burić, Zoran Mamić, Zvonimir Boban i drugi.
Brisanje dugova u iznosu do 10 tisuća kuna za smeće, vodu i plin pomaže onima slabijeg imovinskog stanja, no građani su ljuti jer smatraju da oni koji imaju milijune ne bi trebali dobiti poseban tretman.
U Zagrebu su se za razliku od nekih drugih hrvatskih gradova odlučili za oprost dugova bez ikakvog cenzusa i to onima koji to ne trebaju. Građani su ljuti jer se imućnima daje ista povlastica kao onima koji nemaju gotovo ništa.
"Bogataši imaju od čega platiti, nema sirotinja. Za sirotinju se treba platiti, a ne za lopove", kazao je Đani iz Zagreba.
"Oni bi trebali snositi i više odgovornosti, pogotovo zato što to mogu napraviti", smatra pak Eva.
Građani se uglavnom slažu – to je u svakom slučaju nepravda. To su trebali ustupiti siromasima, a ne bogatašima.
S ovakvim potezom grada ne slažu se ni iz udruge Blokirani.
"Jedan dobar dio blokiranih su socijalno ugrožena skupina - jedan dio njih koji žive od svog rada ili nemaju posao. A ovi su jako daleko od toga da bi bili socijalni slučajevi", kazala je članica udruge Blokirani, Miljenka Čurković.
Zagrebački gradonačelnik prije tri mjeseca je tvrdio da čak ni pod cijenu tužbe u Strazburgu neće dozvoliti da se bogatima oproste dugovi. Danas odgovornost prebacuje na Holding.
"Oko dugova i odluke, zakona koje je donijela Vlada, pa i odluka gradske skupštine, za provedbu te odluke ćete se obratiti Holdingu i gospođi Jozić", kazao je gradonačelnik Milan Bandić.
Na izvanrednoj konferenciji za novinare pročelnica je objasnila da su se oni imućniji automatski našli na listi i da se zbog toga ne bi trebala stvarati buka jer se više pomoglo onima kojima je to potrebno.
"Suština toga svega je 324 tisuće blokiranih građana od kojih možemo reći da je možda 50 milijunaša, možda 20, možda 10, ne znam, ali mislim da je to ipak zanemarivo s obzirom na sve ono što smo mi mogli postići", kazala je pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, Mirka Jozić.
Skoro svi bogataši koji su se našli na listi platili su dugove i složni su da se njima ne trebaju opraštati.
Kršenje još jednog obećanja nije iznenadilo Bandićeve suparnike u gradskoj skupštini.
"Gradonačelnik Bandić je rekao da će staviti cenzus, rekao je pa porekao i sada imamo ovo što imamo", kazao je Zlatko Hasanbegović, zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Iz grada pak poručuju da nisu ništa krivi i da je sve oko otpisa dugova napravljeno prema zakonu.
Ana Stojić Deban: 'Zagrebački holding i grad Zagreb su pristupili Zakonu u onom obliku u kojem je on napisan'
Gošća RTL-a Danas bila je predsjednica uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban.
Zašto niste uveli imovinski cenzus da otpis bude pravedniji?
Zagrebački holding i grad Zagreb su pristupili Zakonu u onom obliku u kojem je on napisan. Tamo nije bilo nikakvog imovinskog cenzusa. Međutim, to nije prva mjera koju je niti Zagrebački Holding niti grad Zagreb proveo. Prijašnjih godina i kada govorimo o 2016. godini, budući da grad Zagreb samim svojim mjerama koje poduzima za brigu oko svojih građana, poduzima i razne socijalne mjere, u širem smislu socijalne mjere, koje zapravo provodi na način da osigurava bolji život građana grada Zagreba.
Tu onda mogu nabrojati čitav niz mjera kao što su mjere pomoći umirovljenicima, itd. Tako da smo mi prijašnjih godina kada smo uvodili mjere pomoći blokiranim građanima, trebate voditi računa da smo mi imali dvije mjere. Prije nego što je uveden zakon koji je imao i imovinski i dohodovni cenzus.
Ta mjera koju mi zovemo mjera jedan, je urodila da je od ukupnog broja građana grada Zagreba, za tu mjeru se javilo njih 500. Sporazum koji je primjenjen, potpisalo je njih 100. Druge mjere, gdje smo mi maknuli imovinski cenzus i ostavili samo dohodovni cenzus, pristupilo je njih 1000. Ukupno potpisanih je bilo negdje oko 400.
Hoću reći, efekt takvih mjera, koje su imale imovinski i dohodovni cenzus u gradu Zagrebu nije urodio plodom. Kada je izašao zakon 2017. godine, mi smo bez izmjene odredbi zakona uvođenjem bilo kakvog cenzusa, prihvatili taj zakon u pravnom obliku kako je taj zakon bio napisan. Kada govorimo o efektima provedbe zakonske mjere na blokirane u gradu Zagrebu, govorimo o ukupnom broju od 24.000 blokiranih građana u gradu Zagrebu. U zagrebačkom holdingu je broj negdje ispod 23.000. Hoću reći, u Zagrebačkom holdingu je najveći broj ljudi koji su blokirani.
Građani najviše kritiziraju da su ipak dugovi oprošteni onima koji ih imaju odakle za vratiti.
Slažem se, ali ja bi se opet vratila. Donošenjem zakona, zakonodavac je sigurno uzeo u obzir i rizike osoba koje će tim zakonom biti obuhvaćene, odnosno da u duhu zakona sigurno nisu trebali biti obuhvaćeni. Tu govorimo o 1-2 posto takvih ljudi.
- Pljušte kritike na račun Bandića: 'Koristi proračun za otpis režijskih dugova bogatim poduzetnicima'
Koliko imamo takvih osoba?
Mi ne znamo, ja nemam taj podatak. Taj podatak ima netko tko je to analizirao i tko je pisao taj zakon. Zato jer je rizike provedbe toga zakona netko uzeo u obzir. Mi kada govorimo o Zagrebačkom Holdingu i gradu Zagrebu, gradonačelnika se proziva radi 10 ili 5 ljudi koji su obuhvaćeni takvim zakonom. Međutim mi ne radimo ništa protuzakonito kada kažemo da otpisujemo dug tim građanima, s obzirom da mi nismo išli otpisivati dug niti po zahtjevu, nego automatizmom. Budući da se automatizmom to sve radilo, deseci takvih ljudi su se zapravo našli u medijima jer se oni tamo spominju kao sporne osobe.
Zašto se odustalo od ideje da se oproste dugovi onima koji podnesu zahtjev? Možda ovi koji su stvarno imućni ne bi podnosili zahtjev da im se oprosti tih 10.000 kuna.
Zbog procedure. Samu provedbu zakona trebalo je provesti u roku od 60 dana. Mi kada automatizmom provodimo, mi još uvijek nismo proveli. Znači kada bi zagrebački holding, sa svoje 23 osobe, znači korisnika, fizičke osobe, govorimo o 80.000 ovrha, trebalo provoditi na način da svaki pojedinac pojedinačno provodi zahtjev, provedba toga bi po našoj procjeni trajala pet godina.
Smisao ovoga zakona je bila jednokratna mjera pomoći blokiranim građanima RH, ne grada Zagreba, Rebublike Hrvatske. I kada govorimo o imenima, ljudi koji su pred par mjeseci bili prozvani kao osobe koje su se našle na popisu kojima se treba oprostiti dug, ja se slažem da se nisu trebali naći na tom popisu, a vjerojatno se slaže i onaj tko je donosio zakon. Međutim, oni koji su bili prozvani, dio njih, je podmirio svoja dugovanja, dio njih nije. Sada govorimo o troje ljudi koje se prozivalo, a koji nisu podmirili svoja dugovanja, ja ih ovim putem pozivam da plate sva dugovanja, tako da ovaj misterij oko oprosta dugova možemo zatvoriti.
Moramo vas pitati za odvoz smeća u Zagrebu - kada će poskupjeti i koliko?
Sada, da li će doći do poskupljenja ili neće, to možemo komentirati kada budemo imali gotov cijenik. Međutim, ono što ja mogu komentirati, da ćemo mi zapravo narednih mjeseci raditi na sustavu odvoza otpada. Vi vrlo dobro znate, kao i naši građani, da smo mi dosad u gradu Zagrebu dosad imali odvoz mješanog komunalnog otpada, kada govorimo o odvozu s kućnog praga, uvodimo i odvoz s reciklažnih dvorišta i odvoz sa zelenih otoka.
U odvozu s kućnog praga, osim mješanog komunalnog otpada i papira koji je u uspostavi, za 15-ak dana uvodimo uspostavu odvoza biootpada. Građanima će biti podijeljeni spremnici za biootpad i do kraja godine očekujemo i uspostavu sustava za plastičnu ambalažu. To znači da bi do konca godine, mi pretpostavljamo do početka 11. mjeseca, sustav odvojenog prikupljanja otpada iz spremika za mješani komunalni otpad, iz spremnika za papir, za plastičnu i metalnu ambalažu i onda i za biootpad, bit će uspostavljen za svakog korisnika naših usluga.
